Garašić je ustvrdila da s lex Agrokorom od samog početka sve ide u krivom pravcu, iako izjava premijera Andreja Plenkovića da država neće preuzeti dugove na sebe 'može ohrabriti' jer je racionalna, ali i dalje je narušeno temeljno načelo ravnopravnosti svih vjerovnika, koji nemaju jednaku poziciju na tržištu.

Stvorena je nepotrebna pravna zavrzlama i otvoren je prostor za tužbe protiv Hrvatske, upozorila je profesorica, dodajući da država uopće nije napravila 'scenarij B' za slučaj da dogovori ne uspiju i da se mora ići u stečaj 'Moguće je da bi se u okviru stečajnog postupka puno lakše razradile neke sheme i da bi se došlo do jednog zajedničkog plana restrukturiranja', naglasila je Garašić gostujući u 'Otvorenom'.

Po njezinoj procjeni, bilo je puno efikasnijih i elegantnijih načina da se riješi problem Agrokora. 'Država se mora pripremiti za stečaj – moraju se razraditi pravila da se pokušaju spasiti tvrtke koje se mogu spasiti. Bez tog dodatnog angažmana vlade, čitava stvar ići će u krivom pravcu. Bojim se da će ogromna većina vjerovnika biti nezadovoljni, jer će stradati oni najmanji i srednji, i da će biti tužbi protiv države', kazala je.

'Ne bi se smjelo nikada više dopustiti da se ovako katastrofalan zakon napiše, to se moglo vidjeti iz aviona. Trebamo konačno postaviti pitanje političke odgovornosti za tako loše zakone', zaključila je Garašić.

Drago Munjiza, bivši predsjednik Uprave Konzuma, naveo je da je najbitnije uspostaviti tim ljudi koji će stvarati dodanu vrijednost, te da Agrokor u posljednje 2 ili 3 godine očito nije radio po tim načelima iako je to moguće, čemu svjedoči i njegov osobni uspjeh dok je radio u Agrokoru.

Po pitanju ruskog kapitala, istaknuo je da ne možemo birati kapital koji će doći u Hrvatsku, te da je ruski kapital preko Gazproma dobrodošao u cijeloj Europi. 'Bitno je da dođe kapital – bez toga smo mrtvi, u smislu Agrokora. Trebamo zaštititi 25 godina rada 45.000 ljudi, a to se može napraviti profesionalnim radom profesionalnog tima', kazao je Munjiza.

Munjiza: Agrokor je u kontroliranom stečaju

Definirao je da je Agrokor 'u nekoj vrsti kontroliranog stečaja'. U siječnju je bio gost najvećih fondova u Londonu, a njih je zanimalo kako bi on upravljao na način da Agrokor posluje bolje i da se može oduprijeti konkurentskim trgovačkim lancima u Hrvatskoj.

'Ako bi oni dobili uvjerenje da se to može, dali bi novac, ali onda se država ne bi trebala miješati previše', poručio je Munjiza. Iznenađen je ogromnih jamstvima koje su Agrokorove tvrtke davale matičnoj kompaniji, a s obzirom na taj koloplet koji dodatno komplicira situaciju, smatra da je možda pametnije ne razbijati Agrokor nego rasplitati problematiku kroz koncern.

Teško mu je nakon mjesec dana ocijeniti rad povjerenika Ante Ramljaka, osobito zato što smatra da nitko ne može u tom razdoblju povući mudre poteze, ali ističe da se nakon dobivanja svih informacija nakon 3-4 mjeseca situacija mora presjeći. 'To će biti teške odluke i taj će morati biti spreman na velike kritike', rekao je Munjiza.

Po njegovom sudu, optimističan scenarij za Agrokor znači da će se iznaći jedan ili više ulagača, te će uz rezanje starih dugova, 50-60 posto kompanija nastavi poslovati u tri ili četiri države. Pesimističan scenarij znači da Agrokora više neće biti: netko će kupovati prodajna mjesta, a bez posla će ostati jako puno ljudi.

Grubišić: Razgovara li netko s equity ulagačima?!

Financijski savjetnik Andrej Grubišić procijenio je da je Agrokoru potrebno 'do milijardu eura' svježeg novca.

'Ne znam razgovara li netko s equity ulagačima – u svijetu ima jako puno fondova koji bi bili istinski zainteresirani za Agrokor', ustvrdio je Grubišić, dodajući da bi jedan takav fond ili grupa fondova dokapitalizirali koncern i preuzeli 80-90 posto vlasništva. Inače, Agrokor neće doživjeti operativno restrukturiranje, upozorava Grubišić, napominjući da sav fokus mora biti na ubacivanju dodatnog novca u koncern, što je pak prvenstveno zadaća Ante Ramljaka i  AlixPartnersa. 

On, inače, problem Agrokora gleda kroz četiri točke. Za početak, nije bilo dovoljno otvorene komunikacije, potom, za rješavanje problema potreban je kompetentan tim s potpuno slobodnim rukama. 'Ako će država inzistirati na određenim stvarima, bojim se da to neće najbolje završiti. Moramo priznati da restruktiriranje zahtijeva nemilosrdne postupke, puno rezanja i otkaza', podsjetio je Grubišić.

Treće, valja se probuditi i shvatiti da se neće dobiti 100 posto od onoga što se potražuje i posljednje, u Agrokor moraju ući ozbiljni novci, bez čega nema restrukturiranja Agrokora.

Grubišić ne misli da je Agrokor došao u probleme zbog politike, već zbog niza loših investicijskih odluka, te vjeruje da će većina firmi iz koncerna preživjeti - pitanje je samo tko će im biti vlasnici.

Luki Brkiću, profesoru s Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu, neprihvatljiva je teza da kapital jednostavno ide za profitom i da nema geopolitički okvir.

'Ne znam koji bi interes zastupala jedna banka u državnom vlasništvu, ako ne države čija jest. Na ovim područjima igraju se velike igre i ništa se ne može rješavati, niti će se moći riješiti bez velikih igrača. Treba se prisjetiti novije povijesti, od raspada Jugoslavije... Stvar je presječena izvana. Ne radi se o nikakvim teorijama urote ni zavjere, loših ili dobrih momaka, to je naprosto legitimno u uvjetima kad - koliko god mi tvrdili da smo globalizirani - živimo u svijetu nacionalnih država. Prema tome, ostvaruje se ruski interes u smislu kreiranja odnosa, što je potpuno legitimno i uobičajeno', rekao je Brkić.

Po njemu, Agrokor je izdanak 'našeg načina ponašanja i klijentelističkog kapitalizma' i zato problem Agrokora ni neće moći biti riješen bez politike.