Petar Macut doživljava EU prvenstveno kao skup zemalja s određenim ekonomskim interesima. Europa u današnjem svijetu globalizacije želi biti gospodarski konkurentna SAD-u, Japanu, Kini i ostalim velesilama, pri čemu su 'politički procesi tu zbog ekonomije, a ne obrnuto'.

Tvrtko Jakovina ističe da ne slijedi marksistička uvjerenja da je ekonomija podloga svega. 'EU je milenijski projekt povezivanja zemalja u prosperitetnu uniju mira, gdje svaki građanin može slobodno putovati, a student i znanstvenik može pod jednakim uvjetima, ako je uspješan, studirati na najboljim sveučilištima', ocjenjuje Jakovina.

Macut odgovara da građani Hrvatske ni sada nemaju problema sa slobodom kretanja: 'To što ćemo čekati na granici 15 minuta ne bi trebao biti razlog za ulazak u EU', kaže Macut.

Neusporedivo s guskama u magli

Komentirajući šutnju intelektualaca o dilemama vezanim uz ulazak u EU, Macut ističe da ni oni sudionici malobrojnih televizijskih programa posvećenih tom pitanju nisu bili objektivni jer su zastupali političke stavove, umjesto da su iznosili objektivne informacije, na temelju kojih bi građani trebali zauzeti stav.

Jakovina se slaže da građani velikim dijelom odlučuju isključivo na temelju dojma. No to je stari problem hrvatskog društva, ilustrativan u nedostatnom medijskom praćenju rada Haškog suda, pa je bilo velikih iznenađenja. No, određeni komunikacijski kanali u ovom slučaju ipak su postojali - oni koji su htjeli, mogli su mnogo toga saznati.

'Mnogima nikada neće biti dovoljno vremena za informiranje. Neće građani za dva tjedna biti više informirani niti je ovo usporedivo s Radićevim guskama u magli', rekao je Jakovina dodajući da su, ukupno gledajući, koristi od ulaska u EU za sve građane ogromne i pretežu nad nedostacima.

Strahovi od velikog svijeta

Način je to, primjerice, da Hrvatska postane bolja u području znanosti jer se znanstvenicima otvaraju novi horizonti: 'Smatram da strah od EU-a dolazi od ljudi koji se boje što će im se dogoditi u velikom svijetu – dobar dio naših znanstvenika ne želi se mjeriti s drugima, komunicirati, putovati. Nikakva kampanja neće promijeniti njihovo mišljenje.'

Macut pak odgovara da je krajnje neozbiljna teza Nevena Mimice, potpredsjednika Vlade za unutarnje, vanjske i europske poslove, koji je poručio da su građani imali deset godina za informiranje o EU-u.

'To je krajnje neozbiljno, pogotovo zato što još nemamo sve pravne dokumente prevedene na hrvatski jezik. Tek jučer je otvorena informativna stranica MVPEI-ja' primjećuje Macut. Jamči da 90 posto građana ne bi znalo zašto se uopće održava referendum i smatra da on ne proizlazi iz toga što političare zanima što narod misli, već zato što je to ustavna obveza. Političari će reći da Hrvatska ne gubi suverenitet, a sama činjenica da se održava referendum znači da ga gubimo, rezolutan je Macut.

Jakovina odvraća da hrvatski građani pitanje suvereniteta uglavnom vežu uz zastavu, himnu te pokoji državni simbol.

Hrvatska odavno nije suverena zemlja

'U svim ostalim esencijalnim stvarima davno smo prestali biti suverena zemlja, a kako vrijeme bude odmicalo, bit ćemo još i manje, pa mislim da je dobro da sjednemo za stol i pokušamo utjecati na odluke koje se donose, a tiču se nas', kaže Jakovina.

Govoreći o vrijednosnim stavovima hrvatskih građana u usporedbi s onima u EU-u, Macut ističe da su oni gotovo identični u licemjerstvu jer zaštita ljudskih prava nije ujednačena. Jakovina odgovara da se sustav tek uspostavlja, ali ista pravila vrijedit će za sve. Pritom, ulazak u EU Hrvatskoj je garancija za bolju budućnosti i veću pravnu sigurnost svima.

'Koliko mi živimo europske vrijednosti, nisam sto posto siguran. Licemjeri smo ne samo po tome što se pravimo da slijedimo sva pravila iz EU-a, nego to radimo i inače. To rade Talijani kad je riječ o Katoličkoj crkvi, to rade i Hrvati', kaže Jakovina ističući da je ipak dobro to što je, primjerice, suci znati da će se njihove odluke preispitivati na višim instancama.

Euroskeptici prepušteni sami sebi

Macut smatra da EU u procesu pregovora nije tražila od Hrvatske da sredi biračke popise zato što joj 'dobro i prosperitetno društvo nije u interesu'. Prema njegovom mišljenju, Hrvatska je ušla u pregovore ne da bi se poboljšala, nego u ime fantomskog nacionalnog interesa, pri čemu je odluka donesena u Saboru.

U Hrvatskoj potoji 30 posto euroskeptika. Koliko je njihovih predstavnika u parlamentu? Nula. Parlament ne predstavlja sve hrvatske građane!', napominje Macut, dodajući da sabornici ne žele da hrvatski građani budu informirani i inteligentni jer će onda birati bolje predstavnike od njih samih.

Nasuprot tome, Jakovina smatra da je cilj ulaska Hrvatske u EU da postanemo bolje – obrazovanije, bogatije, pravno sređenije – društvo, što je u nacionalnom interesu države. Na Jakovininu opasku da se iz posljednjih 20 godina vidi kolika je sposobnost za samostalno upravljanje državom, Macut ističe da to ne znači da će biti loše i idućih 20 godina.

Civilizacijsko pitanje

Macut smatra da 'Merkozy' koristi tragediju Grčke kako bi nametnuli eurozonu drugim zemljama jer je ključno pitanje fiskalne politike, koju oni žele kontrolirati. Najveća floskula u Hrvatskoj, prema Macutu, jest da ćemo iz EU fondova povući više novca nego što ćemo plaćati. Pritom nije pojašnjeno da će 1,6 milijardi eura koje su osigurane za Hrvatsku biti dodjeljivane isključivo kroz sufinancirane projekte, što nije dobro s obzirom da 67 posto hrvatskih općina ovise o proračunu.

Na Jakovinino pitanje bi li htio da postoji kontrola nad hrvatskim sudovima, Macut odgovara da je on 'protiv svake kontrole izvana'.

Zaključno, Jakovina je potvrdio da će na referendumu zaokružiti 'DA', a Macut je poručio građanima da ako nisu sigurni što im donosi EU moraju glasati - NE.

Prema mišljenju Mirjane Rakić, zaokruživanje odgovora DA na referendumu civilizacijski je prioritet.