PROSLAVA U BANJOJ LUCI

Vučić dao ruku Dodiku u rastakanju BiH

09.01.2017 u 10:45

Bionic
Reading

Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik nastavlja politiku rastakanja Bosne i Hercegovine, a sada mu se u tome otvoreno pridružila službena srpska politika iz Beograda. Dodik je, unatoč zabrani Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, kritikama predstavnika međunarodne zajednice i bošnjačkih političara iz Sarajeva, prevođenim Bakirom Izetbegovićem, odlučio pompozno proslaviti Dan Republike Srpske

Iako je tijekom referenduma o Danu Republike Srpske Srbija kao jamac Daytonskog sporazuma nastojala održavati privid podrške službenim institucijama Bosne i Hercegovine, danas je postalo potpuno jasno da to nije tako. Premijer Srbije Aleksandar Vučić povodom nelegalnog praznika poslao je čestitku u Banju Luku, a proslavi će nazočiti i mnogi visoki srpski dužnosnici. Vučić je čestitao predsjedniku Republike Srpske (RS) Miloradu Dodiku i građanima Dan RS-a, istaknuvši da će u Srbiji uvijek imati iskrenu podršku naroda i vlade.

'Vama, Vladi Republike Srpske i narodu RS-a želim čestitati Dan Republike, u nadi da ćete Srpsku ponosno i ljubomorno čuvati i štititi, baš kao i mir i stabilnost u cijeloj Bosni i Hercegovini', naveo je Vučić u pismu Dodiku. Poželio je Republici Srpskoj 'postojanost i dugovječnost'. Iako Vučić neće u Banju Luku na proslavu, ondje će biti svi ostali najznačajniji srpski političari, predsjednik Srbije Tomislav Nikolić, ministar vanjskih poslova Ivica Dačić i Vučićev neformalni glasnogovornik, ministar rada i boračkih prava Aleksandar Vulin. Također, u programu obilježavanja sudjeluje patrijarh Srpske pravoslavne crkve Irinej. Podrškom nelegalnoj proslavi Dana Republike Srpske postalo je potpuno jasno da službeni Beograd ne priznaje legalne institucije Bosne i Hercegovine, pa shodno tome i samu državu.

Ustavni sud BiH je u studenome 2015. godine proglasio neustavnom proslavu Dana Republike Srpske 9. siječnja jer se time diskriminiraju pripadnici druga dva konstitutivna naroda – Hrvati i Bošnjaci. Datum je sporan jer podsjeća na secesionističke odluke samozvanih vlasti bosanskih Srba donesene 1992. godine, nakon čega su započeli masovni progoni i ubojstva nesrpskog stanovništva.