Srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić upitao je u četvrtak, reagirajući na izjave premijera Hrvatske Andreja Plenkovića da 'Srbija može dobiti naftu preko Hrvatske, ali ne rusku', 'kako da preživimo u Europi u situaciji ako ćemo jedni drugima da saplićemo nogu'
Vučić je za beogradske medije, nakon skupa Europske političke zajednice u Pragu, podsjetio na svoje ranije ocjene da Srbija ranije s Hrvatskom nikad nije imala problema u pogledu korištenja naftovoda, naglasivši da je JANAF 'izgrađen zajednički, u vrijeme bivše Jugoslavije, a sada pripada Hrvatskoj'. 'Rekli smo da su bili pouzdan dobavljač. Oni to za nas to više nisu. Tko su oni da odlučuju koju ćemo mi naftu da uzmemo, a koju nećemo?' upitao je Vučić.
On je naglasio da se čak 70 posto poslova JANAF-a zasniva na Srbiji, te da 'država uredno plaća 45 do 48 milijuna eura' Istaknuvši da je ruska nafta danas '20-25 posto jeftinija nego neka druga', rekao je i da 'Srbija ima i bezbroj drugih problema, te da joj još jedan problem nije trebao', javila je večeras RTS iz Praga.
vezane vijesti
Na pitanje je li dobio objašnjenje od Plenkovića za tu izjavu o transportu nafte preko Hrvatske, Vučić je rekao – nema objašnjenja, ali da ne zna ni šta bi na to rekao. Vučić je naveo da je odluka EU-a i EK o nafti odgođena do 1. prosinca te da 'ne postoji racionalno objašnjenje' za hrvatsku intervenciju te je ustvrdio da je na inicijativu Hrvatske i uz podršku dvije zemlje, 'jedne baltičke i jedne nedaleko od baltičkih zemalja, s dnevnog reda skinuta derogacija norme' za naftu zapadnom Balkanu.
'Hrvatski premijer je izišao s tezom kako nije fer da Srbija ima nižu cijenu nafte. A valjda je fer da imaju neke europske zemlje. Pa čekajte, je l' vi kažnjavate Rusiju ili Srbiju', upitao je Vučić. On je zahvalio predsjedniku Bugarske Rumenu Radevu i premijeru Grčke Kirijosu Micotakisu, koji su istaknuli da takav prijedlog 'nije fer'.
'Kako da preživimo u Europi u situaciji ako ćemo jedni drugima da saplićemo nogu, kao što je to uradila Hrvatska po pitanju zabrane uvoza ruske nafte Srbiji', rekao je Vučić. On je, sažimajući najbitnije poruke samita u Pragu, istaknuo zaključak o povezivanju elektromreža i plinskih interkonektora i naftovoda da bi se mogli koristiti i distribuirati energenti iz cijelog svijeta.
Članice Europske unije postigle su u srijedu dogovor o osmom paketu sankcija protiv Rusije, koji se odnosi i na ograničavanje cijena nafte koju Rusija izvozi u treće zemlje. Paket sankcija uključuje, među ostalim, pravnu osnovu za uvođenje granične cijene ruske nafte, ali bi se ona trebala odnositi samo na pomorski transport sirove nafte i određenih derivata u treće zemlje i povezane usluge.
Naftna industrija Srbije uvozi rusku naftu preko Omišlja na Krku i Jadranskog naftovoda (JANAF). Kada je EU u lipnju usvojila embargo na uvoz ruske nafte u EU morskim putem, koji će stupiti na snagu u prosincu, to je značilo da Srbija više neće moći transportirati rusku naftu iz Omišlja u rafineriju u Pančevu preko JANAF-a nakon prosinca.
U osmom paketu sankcija Europska komisija dala je iznimku za Srbiju i predložila da joj EU dopusti nastavak transporta ruske nafte iz Omišlja i Janafa u Pančevo jer je to pitanje energetske sigurnosti na zapadnom Balkanu.
Prema pisanju Večernjeg lista, Hrvatska je u raspravi o prijedlogu EK-a iznijela argumente protiv te iznimke nakon uvida u ugovore Naftne industrije Srbije i JANAF-a. Prema Hrvatskoj, ugovori dokazuju da rafinerija u Pančevu rusku naftu koju uvozi preko Omišlja i JANAF-a može zamijeniti neruskom naftom i da to namjerava učiniti. Pojedine članice EU-a bile su protiv prijedloga Komisije jer, u pogledu sankcija Rusiji, Srbija kao kandidat za članstvo u EU još nije uskladila svoju sigurnosnu i vanjsku politiku s Unijom.
