Prvi sastanak održava se samo pet mjeseci nakon što ju je Emmanuel Macron najavio na Dan Europe, a kao odgovor na rusku agresiju na Ukrajinu i potpuno geopolitičko preispitivanje koje je pokrenuo u europskim prijestolnicama. Novi format trebao bi obuzdati nezadovoljstvo zemalja koje se nalaze u čekaonici za članstvo u Europskoj uniji, a koje su se uznemirile zahtjevima Ukrajine, Moldavije i Gruzije za ubrzanim pridruživanjem nakon ruske invazije. U potpunosti je naglašeno da ova platforma neće biti zamjena za članstvo.

Macron je poručio da EPC ne bi trebao biti alternativa pristupanju, već će omogućiti dublju suradnju s demokratskim zemljama diljem kontinenta. Međutim na sastanak su pozvani i čelnici Azerbajdžana i Turske, pa toliko o demokracijama i suradnji među njima.

Kao područja suradnje koja bi se mogla obrađivati naveo je političku koordinaciju, sigurnosnu suradnju, energiju i slobodno kretanje ljudi, posebice mladih. Macronova ideja o Europskoj političkoj zajednici je na tragu Europe dviju ili više brzina, o kojoj se razglabalo unutar Europske unije, a predstavljena je na završnoj svečanosti povodom završetka Konferencije o budućnosti Europe u Europskom parlamentu.

Steven Blockmans, direktor istraživanja u Centru za studije europske politike (CEPS), u razgovoru za Euronews kazao je da brzina kojom je organiziran ovaj sastanak sugerira da postoje 'pitanja koja nadilaze bilateralne sporove i koja se tiču ​​budućnosti europskog sigurnosnog poretka'. Također pokazuje 'Rusiji i Bjelorusiji da se ostatak Europe u osnovi ujedinjuje u obranu europskog sigurnosnog poretka'.

I pandemija covida i ruski rat u Ukrajini doveli su Europsku uniju u situaciju da je bila primorana suočiti se s optužbama da ne reagira dobro u krizama te da je postala previše ovisna o utjecaju stranih aktera poput Rusije i Kine u vlastitom dvorištu. Nužna je neka promjena, kao i iskorak prema najbližem susjedstvu. Organizacija bi bila dobrodošao dodatak međunarodnim organizacijama i drugim međuvladinim konferencijama koje postoje, a koje ne daju odgovore na izazove današnjice.

Europska politička zajednica, kako su zamislili Macron i predsjednik Europskog vijeća Charles Michel u nedavnim govorima, ponudila bi prostor za političke i strateške rasprave o budućnosti kontinenta. Malo se zna o obliku i opsegu koji će politička zajednica imati u budućnosti. Jedna od rijetkih stvari koja je objavljena je popis gostiju pozvanih sudionika koji sadrži 44 imena. Na sastanak je pozvano 27 zemalja EU-a, kao i treće zemlje koje su trenutno u različitim fazama pristupanja Uniji - Albanija, Moldavija, Republika Sjeverna Makedonija, Crna Gora, Srbija, Turska i Ukrajina - ili koje imaju aspiracije pridružiti se bloku: Gruzija i Kosovo.

Bliski saveznici EU-a Švicarska, Norveška i Island također su tu, kao i bivša članica EU-a Britanija te čelnici Armenije i Azerbajdžana, a i Turska. Na kraju su pozvani i predsjednici Europskog vijeća i Europske komisije. Dakle nedostaju samo Rusija i Bjelorusija od cijele Europe. Europsko vijeće, koje je suorganiziralo ovaj prvi sastanak s Češkom Republikom, navelo je u pozivnom pismu da ovaj sastanak ima cilj pružiti platformu za 'političku koordinaciju' stavljajući čelnike 'u ravnopravan položaj' u svrhu poticanja suradnje na područjima od zajedničkog interesa i time jačanja 'sigurnosti, stabilnosti i prosperiteta Europe kao cjeline'.

Nakon plenarne sjednice čelnici sudjeluju na okruglim stolovima, čije teme uključuju mir i sigurnost, energiju i klimu, gospodarsku situaciju, migraciju i mobilnost te održavaju bilateralne sastanke, nakon kojih slijedi završna plenarna sjednica. Neće biti zajedničke izjave objavljene na kraju sastanka, u kojoj bi se naznačilo hoće li čelnici postići konsenzus o temama o kojima se govori ili o budućnosti same organizacije. Rizik je da bi ovaj sastanak mogao biti pandan pop bendovima koji u karijeri izbace samo jedan hit, dakle jednom se sastanu, raziđu i nikad više ne vide.