Lajčak je doputovao u Beograd nakon što se prošlog tjedna u Prištini sastao s kosovskim premijerom Abinom Kurtijem, a medijima je tada rekao da je to bio nastavak nedavno započetih razgovora na inicijativu francuskog predsjednika Emmanuela Macrona, njemačkog kancelara Olafa Sholza i poslije telefonskog razgovora s američkim državnim tajnikom Antonyjem Blinkenom.

Prema izvješćima medija, riječ je o planu Macron-Sholz koji bi, bude li prihvaćen, Srbiji trebao omogućiti brži napredak ka članstvu u Uniji i biti od značajne ekonomske koristi, a Kosovu prijem u Ujedinjene narode i druge međunarodne organizacije.

Druga točka dnevnog reda, kako je tada rekao Lajčak novinarima u Prištini, bila su aktualna pitanja, ponajprije energetika jer je Bruxellesu stalo da zna što planiraju obje strane "kako bi se izbjegla situacija koja bi mogla eskalirati", što - kako je naglasio - "nije nikome u interesu“.

On je najavio da će i u Beograd doći "s istim dnevnim redom i s istim pitanjima".

No, Lajčak je u glavnom gradu Srbije, poslije sastanka s Vučićem, kratko na Twitteru objavio da je "nastavio otvorenu i ozbiljnu diskusiju" o "načinima da se krene naprijed u normalizaciji odnosa s Kosovom".

"Energetika i registarske tablice su bile visoko na našem dnevnom redu, jer su hitno potrebna rješenja", naveo je slovački eurodiplomat.

Razgovor "o aktualnim pitanjima" najavio je i s direktorom Ureda za Kosovo i Metohiju srbijanske vlade Petrom Petkovićem, no ni poslije tog sastanka nije se moglo zaključiti što je mogući ishod Lajčaakova posjeta Beogradu.

Izostalo je i uobičajeno priopćenje iz Vučićeva ureda, a on je na Instagramu objavio da je imao "ozbiljan i odgovoran razgovor" s Lajčakom "o otvorenim pitanjima u dijalogu".

"Nastavljamo se boriti da sačuvamo našu zemlju i naš narod, inzistirajući na punoj primjeni do sada postignutih sporazuma i poštivanju međunarodnog prava", napisao je Vučić.

Beograd inzistira da Priština ispuni obveze iz Briselskog sporazuma, postignutog u travnju 2013. godine pod okriljem EU-a, i formira Zajednicu srpskih općina.

Albanska strana to odbija učiniti ne želeći da ta asocijacija ima izvršne ovlasti, uz obrazloženje kako bi se time "stvorila Republika Srpska unutar Kosova", čime se aludira na istoimeni entitet u BiH.