Premijer Andrej Plenković u uvodnom govoru zahvalio je svima koji su zaslužni za ulazak Hrvatske u eurozonu, prenosi HRT.

'Jedina smo zemlja u povijesti koja je istodobno ušla u europodručje i u šengenski prostor. Sve to dogodilo se samo tri desetljeća od međunarodnog priznanja Hrvatske, koja je početkom devedesetih kretala na put neovisnosti, obrane teritorija i slobode', rekao je Plenković.

'Danas smo među 345 milijuna stanovnika europodručja, koje koristi drugu najjaču valutu. Cijeli ovaj proces krenuo je 2017. godine, kao dio programa Vlade, s ciljem da ostvarimo ono što smo u konačnici i željeli i prigodom procesa pristupanja Europskoj uniji', istaknuo je premijer Plenković.

Hrvatska je, kazao je, blisko surađivala s institucijama Europske unije, osobito s Europskom komisijom, Europskom središnjom bankom i Eurogrupom. 'Oni su nas itekako dobro pratili u reformskom procesu koji smo ostvarili u tom razdoblju. Mi smo prva država članica europodručja nakon Litve koja je to ostvarila još 2015. godine. Bitno je podsjetiti se da smo samo pet dana nakon parlamentarnih izbora 2020. godine ušli u europski tečajni mehanizam II., bankovnu uniju. Ta činjenica je pokazala visok stupanj povjerenja koje smo uspostavili s našim partnerima i koji su Hrvatsku vidjeli kao zemlju koja, kada je riječ o svojoj temeljnoj orijentaciji, a to je bilo europodručje, vodi svoju ekonomsku politiku, fiskalnu politiku', izjavio je.

'Vlada je u cijeli ovaj proces išla u dobroj vjeri, a to je vrlo bitno načelo - ne radite nešto da biste nekom učinili štetu, nego radite ono što je dobro za sve građane i gospodarstvo. U tome kontekstu je važno da se svi akteri ponašaju odgovorno, da ne zauzimaju prakse i položaje koje će to zaokruživanje cijena u kontekstu širih inflatornih pritisaka koristiti za neopravdano velike dobiti i profite i ići nauštrb interesa građana', kazao je među ostalim premijer Plenković.

Potpredsjednik Europske komisije Valdis Dombrovskis rekao je da se Hrvatska pridružila Europskoj uniji 1. srpnja 2013. godine i da od tada bilježi uspjehe. 'Hrvatska je sada dio geopolitičkog bloka koji ima direktan utjecaj na donošenje odluka i politiku. Naša valuta pokazuje solidarnost i jedinstvenost i garancija je trajnog europskog mira. Mir sada ugrožava ruska agresija na Ukrajinu. To je jedno pokazivanje mržnje prema svim vrijednostima koje zastupa Europska unija', rekao je.

'Hrvatske vlasti uvele su učinkovite mjere kojima će spriječiti neopravdano povećanje cijena i istodobno osigurati transparentnost jer se paralelno prikazuju cijene i u kunama i u eurima. Poslovna etika isto je snažan čimbenik. To su i inspekcije koje mogu nametnuti određene kazne i financijski teret u slučaju neetičnog ponašanja', dodao je Dombrovskis.

Boris Vujčić, guverner HNB-a, podsjetio je na vrijeme do pristupanja Hrvatske eurozoni, prenosi Dnevnik.hr.

'Počeli smo 2017. godine sa strategijom koja je pokazala da će prelazak na euro donijeti niz koristi. Projekt je uključivao mnogo dionika, bio je izložen mnogim rizicima i šokovima. Bilo je mnogo izazova, poput potresa, pandemije... Ušli smo u tečajni mehanizam, kao što smo i planirali, to je bio ključan moment za prelazak na euro. No onda se dogodila 2021. godina i inflacija, koja je ponovo počela značajno rasti', rekao je.

'Pozdraviti se s hrvatskom kunom bio je možda sentimentalniji trenutak za mene, nego za ostale građane, tamo je moj potpis', rekao je Vujčić i potom pojasnio da se cijeli svoj radni vijek bavio kunom kao valutom.

'Zbog toga možda imam najviše razloga žaliti za kunom...', kazao je Vujčić.

Govorio je i o prednostima prelaska na euro. 'Kroz krizu 2020. godine prošli smo lakše jer smo bili u pripremnom procesu za prelazak na euro. Euro će omogućiti viši gospodarski rast, a sve to radimo kako bi standard građana bio bolji', rekao je Vujčić.

Govor je održao i ministar financija Marko Primorac. 'Euro vidimo i kao simbol zajedništva, integracije, a Hrvatska će postati sigurnija za ulagače', rekao je.

'Vlada poduzima značajne mjere kako bi zaštitila kućanstva od inflacije', dodao je.

Govorio je i povjerenik Europske komisije za ekonomiju Paolo Gentiloni, a videovezom se javila i predsjednica Europske središnje banke Christine Lagarde.

'Prelazak na euro prošao je bez ijedne greške, ali put do toga bio je obilježen s puno rada', istaknula je Lagarde. 'Onaj tko daje srce, daje sve', citirala je Lagarde Marina Držića.