Naoružano krilo Nacionalsocijalističke parije Adolfa Hitlera, notorni Waffen SS, poznat je po zločinima počinjenim prije i za vrijeme Drugog svjetskog rata. Tzv. esesovci su ubijali i tijekom Noći dugih noževa 1934. godine, kada se Hitler obračunavao s protivnicima unutar nacističkog lagera, a za vrijeme rata su bili poznati po svojoj okrutnosti i nečovječnosti, primjerice u krvi gušeći ustanak u varšavskom getu. Zapravo, lista njihovih zločina je toliko duga i toliko znana da poprilično iznenađuje interpretacija povijesne uloge Waffen SS-a koju je ponudio Gerhard Kurzmann, kandidat Slobodarske stranke za štajerskog župana.

Dotični se punom parom sprema za izbore koji su zakazani za 26. rujna, očito pucajući na glasove ekstremne desnice i neonacista. Stoga je u jednom intervjuu izjavio da 'Waffen SS nije u cjelokupnosti bio zločinačka organizacija', objašnjavajući tako svoje članstvo u udruzi SS-ovskih veterana Kameradschaft IV.

Za Kurzmanna su oni bili 'potpuno normalni vojnici, koje se ne treba dovoditi u vezu sa zločinačkim strojem nacionalsocijalizma'. Što se brojnih dokumentiranih i dokazanih SS-ovskih zločina tiče, Kurzmann objašnjava da su u Drugom svjetskom ratu svi činili zločine. Nadalje, štajerski ekstremist izjavljuje da su SS-ovci 'bili dobri vojnici u teškom vremenu, koji su ispunili svoje obaveze, te ne zaslužuju da ih se danas napada i progoni'. Na kraju je Kurzmann zaključio da za njega ne postoji kolektivna, nego samo individualna krivnja, pa se zato može zaključiti da je on kriv jer je - neonacist.