Na taj način ta se online enciklopedija bori protiv sudske presude koja ljudima omogućuje da u internetskim pretragama spriječe pojavljivanje svojih osobnih podataka.

Wikipedijina zaklada, neprofitna organizacija koja upravlja besplatnom internetskom enciklopedijom, objavila je u srijedu da je od raznih pretraživača primila obavijesti o uklanjanju više od 50 poveznica na Wikipedijinu stranicu.

Europski vrhovni sud u svibnju je presudio da osoba može spriječiti pojavljivanje irelevantnih ili zastarjelih podataka u pretraživačima, a Wikipedia sada, u prvoj javnoj reakciji na tu sudsku odluku kaže kako će objaviti svaku poruku o tome da je neki link na Wikipedijinu stranicu uklonjen.

"Točni rezultati pretraživanja u Europi nestaju, i to bez javnog objašnjenja, stvarnih dokaza, sudske revizije i žalbenoga postupka", napisala je na službenome blogu Lila Tretikov, direktorica Wikipedia Foundationa.

"Posljedica toga je internet prepun rupa u sjećanju - lokacija s kojih neugodni podaci jednostavno nestaju".

"Pravo na zaborav" podijelilo je stručnjake i posvadilo aktiviste za zaštitu privatnosti s borcima za slobodu govora koji tvrde da će ta presuda omogućiti ljudima uljepšavanje prošlosti.

Tražilice su odlukom Suda pravde Europske unije dobile obvezu da pri odlučivanju o tome hoće li udovoljiti zahtjevu za uklanjanje uzmu u obzir interes javnosti da sazna neke informacije o slavnim ili javnim ličnostima, te da usklade prava na informiranje s pravom na privatnost.

Pretraživač Google, kojim se obavlja 90 posto pretraga u Europi, do 18. srpnja primio je više od 90 tisuća zahtjeva za uklanjanje i prihvatio je više od polovine.

Mnogi kritiziraju Google što objavljuje obavijest o tome da je neki link uklonjen pa time privlači pozornost i potiče nagađanja o tome tko je uklanjanje tražio. Google odgovara da je to nužno kako bi se osigurala transparentnost, a Wikipedia je odlučila objaviti takve obavijesti u interesu slobode govora i transparentnosti.