Na jučerašnji dan prije stotinu godina rođen je Willy Brandt, prvi kancelar poslijeratne Njemačke koji je posjetio Poljsku, državu koju su Hitler i njegovi nacisti brutalno napali i okupirali. Bilo je to 7. prosinca 1970. godine, podsjeća DW.

Brandt odlazi u Varšavu 25 godina nakon okončanja rata s namjerom da potpiše sporazum o uzajamnom odustajanju od primjene sile i priznavanju poslijeratnih granica. Varšava je bila grad u kojem su nacisti sabili u geto na stotine tisuća Židova, deportirali ih u koncentracijske logore i pogubili. Brandt je znao da je potrebno napraviti izuzetnu gestu kako bi Poljsku zamolio za oprost i pomirenje. U pravo vrijeme i na pravom mjestu to mu je i uspjelo.

Kada je položio vijenac na spomenik herojima Varšavskog geta, poklanjajući se žrtvama Willy Brandt nije spustio samo glavu, već je pao na koljena. U tom položaju ostao vje iše od minute. Među prisutnima je zavladala mrtva tišina. Moglo se čuti samo škljocanje fotoaparata.

Gesta koja je dirnula cijeli svijet

Slike Willija Brandta na koljenima u Varšavi obišle su velikom brzinom cijeli svijet. I dan danas one su jedan od najznačajnijih momenata u njemačkoj povijesti. Brandt, koji se cijelo vrijeme borio protiv Hitlera, uzeo je na svoja pleća teret prošlosti.

'Brandt nije bio nizašto odgovoran, ali je uzeo teret povijesti na svoja pleća', kaže francuski politolog Alfred Grosser. , koji je 1933. kao dijete morao sa svojom židovskom obitelji iz Frankfurta pobjeći u Francusku.

Iako su u Njemačkoj, ali i u Poljskoj, Brandta su neki oštro kritizirali, svijetu je postalo jasno da je on utjelovljenje jedne drukčije Njemačke, koja vodi mirovnu politiku. Godinu dana nakon toga Willy Brandt je u Oslu dobio Nobelovu nagradu za mir.

Politika malih velikih koraka

Willy Brandt rođen je u Lübecku 18. prosinca 1913. kao Herbert Ernst Karl Frahm. Kao mladić priključuje se Socijalističkoj radničkoj partiji, kojoj se zabranjuje djelovanje odmah po Hitlerovom dolasku na vlast. Pod lažnim imenom Willy Brandt bježi u Norvešku, odakle se bori ne samo protiv Hitlerovog režima već i protiv svih fašističkih čelnika u Europi.

U Njemačku se vraća 1947, a unatoč brojnim neprijateljima 1957. uspijeva mu postati gradonačelnik Berlina. Šef njemačke diplomacije postaje 1966, a kancelar 1969. godine. Doživljava političke poraze, među kojima je i gradnja Berlinskog zida, protiv čega su mu bile vezane ruke. Politikom malih koraka niže uspjehe na mukotrpnom putu približavanja Istoka i Zapada Europe. Pad Berlinskog zida 1989. godine velikim je dijelom i njegova zasluga.

'Willy Brandt se uzdigao iznad nacionalnog identiteta, vjere i rase. On je u pravom smislu te riječi bio građanin svijeta', kaže Sir Shridat Ramphal, bivši glavni tajnik Commonwealtha, koji je tijesno surađivao sa Brandtom.

Willy Brandt umro je 1992. u Unkelu kod Bonna.

Cijeli tekst možete pročitati ovdje