Radovi na uklanjanju višegodišnje šikare vrbe i produbljivanju ribnjaka, prve table do nasipa prema selu Kopačevu, počeli su lani u listopadu. Kako kaže Petra Boić-Petrač, glasnogovornica WWF-a, veći dio površine ribnjaka trebao bi biti spreman za upumpavanje vode već u rujnu ove godine.

'Uklonjena je drvenasta vegetacija s površine od 10,55 ha, što je početak, dok je ove godine planiran nastavak radova na cjelokupnom području', istakla je Boić-Petrač.

Uštede uz solarne panele

Olga Jovanović, asistentica programa voda iz WWF-ovog Mediteranskog programa u Hrvatskoj, dodaje da je zbog napuštanja proizvodnje došlo do zaraštavanja močvare i smanjenja njezinih funkcija i vrijednosti, što je negativno utjecalo na biološku raznolikost. 'Obnovom ovog područja, ono bi opet služilo kao područje za hranjenje, odmaranje i razmnožavanje mnogim rijetkim i ugroženim vrstama', kaže Jovanović.

Ribnjaci su bili u funkciji sve do 2006. godine, kada se na njima moglo vidjeti jata raznovrsnih ptica, što je osobito bilo zanimljivo posjetiteljima parka jer su se već na ulazu uvjerili da je Kopački rit poznat i zaštićen kao ornitološki važno područje. U prošlotjednom tekstu kojim je tportal upozorio na ovaj problem i mnogo veću ekološku štetu za bioraznolikost parka prirode od nedavna dva požara, biolog Darko Getz nazvao je ribnjake 'Kopačkim ritom u malome'. Budući da je u Kopačkom ritu proveo 38 godina radnog vijeka, kao zaposlenik JLŠ Jelena i Hrvatskih šuma, tamo je viđao velika jata rijetkih i zaštićenih vrsta ptica odkojih je istakao patke njorke, sive divlje guske, bukavce, glavate patke, tri vrste čigri, eje močvarice, crvenonoge vlastelice, kolonije galebova i čigri, kolonije crvenih čaplji.

Radi se o šaranskim ribnjacima kojima je od rata do 2006. godine upravljala tvrtka Belje, ali nakon preuzimanja u koncern Agrokor, naglo je napuštana proizvodnja. Smješteni iza nasipa ribnjaci su vodu mogli primati jedino pomoću pumpi, upumpavanjem vode iz rita. Na WWF-ove pumpe instalirat će se sustav solarnih panela kako ne bi trošile obnovljivu i besplatnu energiju, što je prije predstavljalo značajni financijski trošak jer se radilo dizelskim pumpama. Osim toga, uz ribnjake će se napraviti poučne staze, promatračnice i edukativne table.

Ribnjaci izvan funkcije

Radovi su dio većeg WWF-ova projekta 'Obnova močvarnih staništa na području Mure, Drave i Dunava', koji financira tvrtke The Coca-Cola Company. U projektu sudjeluju još Ministarstvo zaštite okoliša i prirode, Ministarstvo poljoprivrede, Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova Europske unije, Hrvatske vode, općina Bilje i JUPP Kopački rit.

Pripremljena je i Deklaracija o suradnji koju ovih dana sve strane trebaju potpisati. Tim će se sporazumom definirati opći uvjeti i opis suradnje između potpisnica zbog zajedničkog djelovanja u svrhu lakše provedbe projekta. 'Obnova ribnjaka omogućiti će ponovnu proizvodnju ribe koja bi mogla donijeti i pozitivne efekte lokalnom stanovništvu te socijalno-ekonomskoj situaciji u regiji', poručuje Boić-Petrač.

Drugi dio projekta odvija se u Srbiji, u Specijalnom rezervatu prirode Gornjem Podunavlju, gdje će se obnavljati vlažne livade i bara na području Štrbca.

Inicijativa WWF-a još je važnija obzirom na nemoć uprave parka prirode da pronađe koncesionara za ribnjake ili ih na bilo koji drugi način obnovi u proteklih šest godina. Premda nas u ministarstvu uvjeravaju da 'Javna ustanova Park prirode Kopački rit nikada nije ignorirala problem, već je pokušavala pronaći i pomoći zainteresiranima za sklapanje koncesije i ponovno pokretanje ribnjačarske proizvodnje', očito je da su ribnjaci izvan funkcije i na njima nema ptica iako se nalaze unutar granica parka prirode.

Unatoč tome, ravnateljica parka Biserka Vištica ostavku je ponudila tek kada su u protekla dva tjedna izbila dva požara, u suvenirnici zbog kratkog spoja u računalu i dijelu zaraslog ribnjaka kao posljedica proširenog požara iz smjera sela Vardarac, izvan područja parka.