Nakon više od tri mjeseca potpune karantene Kina se polako otvara i popušta u ograničenjima, što je vidljivo i prema najavljenim dozvolama građanima o napuštanju Wuhana, u kojem je virus otkriven zadnjeg dana prošle godine. Nakon početnog šoka koji je uzrokovao zastoj gospodarstva kineske vlasti najavljuju ponovno pokretanje ekonomije, odmjereno naglašavajući da vraćanje u normalu mora biti u skladu s popisanim epidemiološkim mjerama koje su još uvijek na snazi.

Važnost osnaživanja kineskog gospodarskog zamašnjaka jasnija je ako smo svjesni činjenice da kinesko gospodarstvo čini 17 posto svjetskog BDP-a. Preciznije, svjetska trgovinska razmjena s Kinom čini 35 posto ukupnog opsega međunarodne trgovine, a primjerice, čak 80 posto globalne farmaceutske industrije ovisno je o toj grani kineske proizvodnje. Pojedini analitičari naglašavaju da bi upravo kineski gospodarski oporavak mogao biti pokretač izlaska iz najavljene recesije, osobito u Sjedinjenim Državama, glavnom kineskom suparniku.

Kinesko-američki antagonizam eskalirao je prije pandemije koronavirusa u ljeto prošle godine, nakon što je Washington povećao carine na kineske proizvode. Sjedinjene Države su, podsjetimo, uvele dodatne carine na 550 milijardi dolara vrijednu kinesku robu, nakon što je Kina obznanila da uvodi carine na 75 milijardi dolara vrijedan američki izvoz. Peking je ocijenio američke poteze kao provokaciju kojom se želi spriječiti kineski ekonomski razvoj, dok je glasilo kineske Komunističke partije, Narodni dnevnik, poručilo SAD-u da neće pobijediti u trgovinskom ratu zbog neprilika s kojima se suočavaju američki poljoprivrednici i poduzetnici.

Paljba međusobnih optužbi

Vrlo napeti odnosi između SAD-a i Kine pogoršani su nakon razmjene teških optužbi zbog odgovornosti za širenje koronavirusa te su zasjenili ranije započete konfrontacije zbog teritorijalnih i prijepora koji se odnose na visoke tehnologije namijenjene komunikacijama. Riječ je o američkoj kampanji koja je postala globalna, a kojom se nastoji spriječiti druge zemlje da dozvole kineskoj tehnološkoj kompaniji Huawei pristup bežičnim mrežama sljedeće generacije, čime bi se povećala kineska ulaganja te globalni utjecaj Kine. Taj jaz postao je još dublji nakon što je Peking protjerao američke novinare koji izvještavaju iz Kine pa je uslijedio recipročan odgovor Trumpove administracije u obliku označavanja kineskih medija kao inozemnih misija kojima je ograničen broj kineskih državljana koji mogu raditi u njima.

Washington je u jeku pandemije koronavirusa uzvratio kritikama na račun Kine, dosljedno ponavljajući da je virus koji je blokirao čitav svijet prvi put registriran upravo u toj zemlji. U kritiziranju Kine prednjači Donald Trump te ustrajava nazivati COVID-19 'virusom iz Wuhana' ili 'kineskim virusom', zanemarujući pritom Svjetsku zdravstvenu organizaciju (WTO) koja preporučuje izbjegavanje navođenja geografskog porijekla virusa. Peking je pak odgovorio Trumpu da je moguće da su virus u Wuhan zapravo donijeli američki vojnici.

Unatoč prijeporima, kineski predsjednik Xi Jinping krajem ožujka poručio je Trumpu da će imati potporu u borbi protiv koronavirusa, dok je Trump nakon razgovora otkrio kako će Washington usko surađivati s Pekingom, za koji je ocijenio da ima velika saznanja o virusu. Riječ je, ocjenjuju dobri poznavatelji američko-kineskih odnosa, o tipičnim diplomatskim frazama koje padaju u vodu ako se sagledaju svi prijepori na relaciji Washington-Peking, osobito oni oko teritorija u Južnom kineskom moru, u kojem obje ključne strane redovito zveckaju oružjem.

Mehanizmi za slabljenje Kine

Svjestan globalnih posljedica koronavirusa, Xi Jinping je posljednjih dana započeo intenzivnu diplomatsku inicijativu u obliku slanja milijuna zaštitnih maski i medicinskih timova te omogućavanjem zajmova s niskim kamatama kojima Kina nastoji otkloniti kritike zbog početnih propusta u suzbijanju zaraze. Peking je već poslao velikodušnu pomoć najteže pogođenim europskim zemljama, čime želi osvojiti simpatije međunarodne javnosti. Uz to, Kinezi su Filipinima i Pakistanu donirali stotine tisuća kirurških maski i testova na koronavirus, a poslali su i medicinske ekipe u Iran i Irak te odobrili pola milijarde dolara zajma za pomoć Šri Lanki u suzbijanju epidemije.

Peking se bori i za što veći utjecaj na području jugoistočne Europe, a pomoć šalje i političkim saveznicima u Africi, smatranoj mogućim budućim glavnim kriznim geopolitičkim žarištem. Sve te donacije, u kojima sudjeluju i kineske privatne tvrtke, koriste se za repozicioniranje Kine kao alternativnog globalnog lidera.

Stručnjakinja za Kinu na Sveučilištu Heidelberg Marina Rudyak ističe da se Kini pruža jedinstvena prilika da uskoči na prazno mjesto dok američka vlada pod Trumpovim vodstvom ne uspijeva dati smislen međunarodni odgovor na globalnu krizu, a istovremeno je Europska unija okupirana vlastitim nacionalnim odgovorima na ugrozu. Predsjednik Europske trgovinske komore u Kini Joerg Wuttke ističe kako će javno mnijenje Europe biti sve više naklonjeno Pekingu ako on ustraje u svojoj strategiji popravljanja imidža.

Sjedinjene Države, slažu se analitičari, neće mirno čekati na zatopljenje postkoronarnih odnosa Kine i Starog kontinenta, osobito jer su za kraj godine zakazani američki predsjednički izbori prije kojih će Trump u svakoj mogućoj prilici upirati prstom u Kinu kao u glavnog krivca za globalnu krizu. Po tom pitanju u Washingtonu su već pokrenuti mehanizmi za jačanje pritiska na Kinu u obliku zahtjeva za naknadom štete prouzročene koronavirusom, a koje su najavile još neke američke saveznice.

Riječ je o stotinama milijardi dolara koje će Kina teško namaknuti unatoč svim svojim gospodarskim uspjesima. Da bi osigurao taj udarac, Trump već lobira u Svjetskoj trgovinskoj organizaciji i Svjetskoj banci kako bi onemogućio Kini kredite potrebne za obnovu gospodarstva.