Najveći proračunski trošak čine, naime, braniteljske mirovine kojih je sada već oko 65 i pol tisuća i koje će porezne obveznike ove godine koštati više od pet milijardi kuna. Iako je Vlada kao veliki promjenu najavila ograničenje da će pravo na invalidsku mirovinu odsad imati samo hrvatski ratni vojni invalidi (HRVI), broj korisnika ovih mirovina vrlo brzo bi mogao narasti i za desetak tisuća.

Toliko je nezavršenih postupaka za stjecanje statusa HRVI-ja na osnovi bolesti koje su posljedica sudjelovanja u obrani, a Vlada ni aktualnim izmjenama Zakona nije mijenjala odredbe prema kojima se status HRVI-ja priznaje i onima čije se bolesti mogu uzročno povezati sa sudjelovanjem u Domovinskom ratu.

Stoga nema razloga da preostali predmeti za stjecanje statusa ratnog vojnog invalida ne budu pozitivno riješeni, kao i tisuće istih zahtjeva za koje su postupci završeni proteklih godina. Naime, nakon što je 2005. u Zakon unesena ova odredba da bolest može biti temelj za invalidnost, branitelji su do konca iste godine mogli podnositi zahtjeve za priznavanje statusa HRVI-ja po toj novoj osnovi.

Zaprimljeno je bilo 33 tisuće podnesaka, a u velikom broju njih status HRVI-ja tražen je zbog psihičkih poteškoća i PTSP-a. Kako postupci dugo traju, i po nekoliko godina, mnogi još nisu završeni. 'Riječ je o desetak tisuća zahtjeva koji su svi pravodobno predani, za dio još traju medicinska vještačenje, a dio je postupaka na Upravnom sudu', potvrdio je Josip Đakić, HDZ-ov saborski zastupnik i predsjednik HVIDR-e. Status HRVI-ija do svibnja ove godine, kako je objavilo Ministarstvo branitelja, imalo je 49.950 ljudi.

U braniteljskim udrugama procjenjuju da bi broj otvorenih postupaka za stjecanje statusa HRVI-ja mogao biti i znatno veći od deset tisuća. Još nisu okončani ni svi postupci pokrenuti nakon 2004, kada su se brojni branitelji žalili na rješenje koja su dobili u doba Račanove vlade. 'U jednom trenutku na Upravnom sudu bilo je 17 tisuća braniteljskih zahtjeva', kaže Tom Kačinari, predsjednik Zajednice udruga hrvatskih dragovoljaca Domovinskog rata.

U rujnu ove godine braniteljske mirovine primilo je 65 i pol tisuća ljudi, od čega je 53 tisuće invalidskih mirovina te 12.247 obiteljskih. U svega devet mjeseci ove godine broj invalidskih mirovina povećan za četiri i pol tisuće. Deset tisuća 'novih' braniteljskih mirovina, koliko će ih vjerojatno biti nakon okončanja još otvorenih postupaka, državu će stajati dodatnih 800 milijuna kuna godišnje. Tako bi se proračunski izdaci za braniteljske mirovine već iduće godine mogli približiti brojki od šest milijardi kuna.

Koncem 2005. država je isplaćivala oko 27 tisuća invalidskih braniteljskih mirovina. U 2006. njihov je broj narastao za gotovo šest tisuća. Najveći skok dogodio se u 2007. – u godinu dana broj branitelja koji primaju invalidsku mirovinu povećan je za punih deset tisuća – na 43 tisuće. Koncem 2008. invalidske je mirovine primalo 48 i pol tisuća ljudi, sada ih je četiri i po tisuće više. Kada se sve ovo zbroji, vidi se da je riječ je o povećanju od gotovo 26 tisuća.

U braniteljskim krugovima i ovaj su put ogorčeni zbog povika na 'skupoću' njihovih prava jer se, kažu, zaboravlja da nisu svi jednako 'krivi' za golemi proračunski trošak. Samo dio branitelja ima stvarno velike mirovine – oko šest tisuća ih prima do osam tisuća kuna, a oko pet i pol tisuća ima i više od osam tisuća kuna mjesečno. Najviše su obiteljske mirovine, čija većina korisnika, njih deset tisuća, mjesečno dobiva više od sedam tisuća kuna – od toga oko pet i pol tisuća ima mirovine veće od osam tisuća kuna, piše Novi list.

Josip Đakić zadovoljan je predloženim zakonskim izmjenama i onime što je ostvareno primjenom dosadašnjeg zakona. 'Podvlačimo crtu u razumnom roku. Nikome se pravo nije uskratilo, svi oni koji su sudjelovali u obrani Hrvatske dobili su priliku da budu pravedno zbrinuti', komentirao je predsjednik Hvidre.