Polumilijunska Mahačkala, glavni grad ruske sjevernokavkaske republike Dagestan, posljednjih dana podsjeća na Bagdad ili Bejrut po vijestima koje iz nje stižu
U utorak i srijedu dogodila se nova serija bombaških napada u kojima je poginulo sedam ljudi, a ranjeno ih je oko 60. Teroristička strategija već je dobro poznata: prvo grune jedna naprava, a kada na mjesto eksplozije stignu policija i ostale službe, tada se aktivira obližnja druga, još smrtonosnija bomba.
Napade po Mahačkali i drugim predjelima 90-postotno muslimanskog Dagestana izvode razne, navodno sve brojnije skupine islamističkih ekstremista koje vode rat protiv raznih simbola establišmenta – od policije, tajne policije, političara, do vjerskih vođa - imama koji odbijaju propovijedati radikalni islam i uključiti se u stvaranje stanovitog kavkaskog emirata koji bi se imao odcijepiti od Rusije. U tim obračunima stradava i velik broj slučajnih prolaznika.
Istraga je pokazala da su upravo dagestanski džihadisti organizirali bombaške napade na moskovski metro prošle godine. Ruski istražitelji pretpostavljaju da iza tih, kao i iza posljednjih krvoprolića u Mahačkali, stoji 51-godišnji Ibragimhalil Daudov, vjerojatno novi vođa Džamaat Šarijata, najveće diverzantsko-terorističke skupine u Dagestanu
Fanatici skloni krvoproliću pune svoje redove i na račun groznog ekonomskog stanja. Usprkos nalazištima kvalitetne nafte, Dagestan je siromašan, izjeden korupcijom i crnom ekonomijom te, kao i susjedne federalne jedinice, ovisan o dotacijama iz Moskve. No pristigla sredstva rjeđe završavaju u razvojnim projektima, a češće u džepovima korumpiranih vlastodržaca i njihovih obitelji (klanova), što uzrokuje drastična socijalna raslojavanja.
Prema nekim procjenama, do 15 posto stanovništva Dagestana podržava radikalni islam. Terorističke skupine regrutiraju vrlo mlade ljude, često na granici punoljetnosti. Na drugoj strani, rusko ministarstvo obrane ljetos je u Dagestan otpravilo vojni kontingent od 7000 ljudi, uključujući 500 novih 'specnazovaca' – pripadnika raznih elitnih postrojbi.
Dagestan je kavkasko-kaspijska republika koja na zapadnom, planinskom dijelu graniči s Čečenijom. Pokušaji uvođenja šerijatske države u Dagestanu traju od 90-ih godina prošlog stoljeća, ali ideje ičkerskog pokreta u Čečeniji uslijed dva teška rata ipak se nisu proširile na Dagestan. Tek u 21. stoljeću, kada se već činilo da se Moskva uspjela obračunati s islamistima na sjevernom Kavkazu i smiriti Čečeniju, nasilje, teroristički napadi i specijalne operacije prelile su se u Ingušetiju, Dagestan, pa čak i u Kabardino-Balkariju, kojoj se još donedavno predviđao snažan turistički razvoj.