'Energija koalicije se iscrpila zato što je proces dobivanja podrške vlada trajao predugo. Održano je bezbroj što strukovnih, što regionalnih konferencija – veterani, logoraši, majke... Došlo se do statuta i mislim da nastavak ovakve aktivnosti neće postići nikakve rezultate. Problem je kako da sve ovo što je do sada skupljeno prijeđe iz forme inicijativa civilnog društva u državnu nadležnost. Tek tada to ima smisla. Bit će to vrlo teško jer podrazumijeva da isti tekst bude usvojen u parlamentima zainteresiranih zemalja regije', rekao je Zdravko Grebo, profesor prava iz Bosne i Hercegovine i zagovarač REKOM-a.

Koalicija za REKOM, upozorava BIRN, suočava se s iskušenjima čak i kod dobivanja podrške od udruga obitelji žrtava, posebno u BiH. Prenose sumnje jedne od žrtava - Kade Hotić iz udruge 'Majke Srebrenice i Žepe' koja vjeruje kako je već bilo toliko kompromisa da REKOM možda neće moći utvrditi istinu.

'U početku sam mislila da će REKOM istjerati neke stvari na čistac, potruditi se da istina ispliva na površinu, prihvati se i verificira kroz neke zaključke. Međutim, sve više mi se čini da je cilj sve smeće i nepravde iz rata zamotati u svilu, zapakirati i prihvatiti ih kao činjenice kako bi se servirale idućim generacijama', tvrdi Hotić.

No profesor Zdravko Grebo i dalje je uvjeren u to kako je regionalna komisija za utvrđivanje istine jedini način da se dođe do pomirenja na području bivše Jugoslavije.

'Treba nam istina. Percepcija ljudi ideološki je 'nabrijanija' nego ono s čime se ušlo u rat. Ljudi postaju još militantniji', upozorio je Grebo.

Predložena regionalna komisija za utvrđivanje istine bila bi zadužena za utvrđivanje popisa ubijenih i nestalih tijekom ratova, kao i popisa logora i drugih mjesta na kojima su držani zarobljenici. Cilj također treba biti potaknuti javnost na suosjećanje, poštovanje i solidarnost sa žrtvama iz svih etničkih skupina.

Koalicija je formirana prije pet godine i od tada je u svoje aktivnosti uključila više od 1.500 nevladinih organizacija, udruga i pojedinaca.

Po mišljenju Nataše Kandić, koordinatorice REKOM-a iz Beograda, inicijativa jest nailazila na probleme prilikom lobiranja kod predsjednika zemalja u regiji, ali je uspjela osigurati potporu većine.

'Sve se čini da države polako prihvaćaju naš prijedlog. Gotovo sve su imenovale svoje izaslanike za REKOM. Mislili smo da je jako lako s civilne razine prijeći na političku. Godinama je bilo teško, ali sad imamo rezultat. Samo srpski član Predsjedništva BiH nije dao svog predstavnika, a danas, najkasnije sutra, imat ćemo predstavnika Srbije', navodi Kandić.

Marica Šeatović iz udruge srpskih civilnih žrtava rata u Hrvatskoj 'Protiv zaborava' i ukazuje na to kako je jedini način obnavljanja pomirenja u regiji što više razgovarati o sukobima 90-ih.

'Svi sa svima moramo razgovarati. Samo će tada među nama, malim ljudima, doći do zbližavanja. Najveći uzrok razdora među nama prave političari. Svaka žrtva mora se uvažavati. REKOM je način da se dođe do toga, ali treba i u pojedinačnim državama jako puno raditi', objašnjava.

I po mišljenju predsjednika Udruge ratnih veterana Makedonije Ilije Nikolovskog 'sve su žrtve iste'. 'Sve majke tuguju jednako i ovo je jedan od načina da se prema žrtvama odnosimo isto. Duboko vjerujem da je ovo pravi način da se utvrde činjenice o sukobima u bivšoj Jugoslaviji', kazao je Nikolovski.

Koordinatori i zagovornici REKOM-a svjesni su toga kako im je ostalo utjecati na zastupnike da usvoje statut te koalicije, no i zaključuju da 'sve ubuduće neće zavisiti od njih, nego od političara'.