Još jedna delegacija iz daleke i ekonomski moćne Kine došla je i otišla iz Hrvatske. Kao i mnogo puta do sada, uz fanfare su stigle najave o velikim investicijama. Ovog puta nam je u goste stigao zamjenik predsjednika Državne komisije za razvoj i reforme Narodne Republike Kine Ning Jizhe s brojnom delegacijom. Opet se govori, prvenstveno s hrvatske strane, o velikim ulaganjima u Luku Rijeka i nizinsku prugu Zagreb-Rijeka
Kineska delegacija se susrela s brojnim hrvatskim dužnosnicima, od predsjednice Kolinde Grabar Kitarović, preko premijera Tihomira Oreškovića, do ministra pomorstva, prometa i infrastrukture Olega Butkovića, te je tom prilikom naglašena nužnost pojačanja ekonomske suradnje, a kinesko izaslanstvo iskazalo je zainteresiranost za područja energetike, prometne infrastrukture i turizma, u kojima će tijekom ovog posjeta istražiti potencijale te nastojati polučiti konkretne i opipljive rezultate. I tu svaki put priča obično staje - do nekog novog posjeta i onda sve ispočetka. Dobre želje.
Andrija Karafilipović je već preko 20 godina predsjednik Hrvatsko-kineskog društva prijateljstva. Kaže nam da je do sada s pet kineskih veleposlanika obilazio Luku Rijeka oko mogućnosti ulaganja, a sada će s veleposlanicom Deng Ying ići i šesti put. Kazao nam je da s veleposlanicom Kine pripremaju dolazak u Rijeku da se raščiste neke stvari oko mogućih ulaganja.
'Kinezi žele ulagati, a ja to pratim godinama i njihov sam počasni veleposlanik za međunarodne odnose', kaže nam Karafilipović. Međutim uvijek nešto negdje zapne, a za to krivi našu neinventivnost, ali i međunarodne odnose.
'Stvari se realiziraju kada su u pitanju manja poduzeća koja ne podliježu zakonima vezanima za Europsku uniju', objašnjava predsjednik Hrvatsko-kineskog društva prijateljstva, dodajući da su problem Angela Merkel i druge moćne zemlje koje nam otežavaju posao iako svi oni rade i posluju s Kinom. Međutim bilo je mnogo poslova koji su propali i zbog naše neinventivnosti.
'Išli smo s kineskom delegacijom u Osijek, Našice i Viroviticu, u kojima su planirali otvoriti tvornicu. Kinezi su ispitali sve što je potrebno za poljoprivredu, je li blizu voda i slično. Na kraju je sve propalo kad su naši pitali tko će pobrati sve to što su Kinezi planirali zasaditi', prisjetio se Karafilipović. Kinezi su se ponudili da će dovesti svoje ljude, ali ni to nam nije odgovaralo.
Karafilipović je naglasio da Kinezi traže gotove projekte za koje će se znati koliko se ulaže i koliki je profit. 'Ako nema toga, uzalud nam svi razgovori. Gubimo vrijeme', zaključio je Karafilipović.
Dario Kuntić, stručnjak za istočnu Aziju, u razgovoru za tportal kaže da u svakom slučaju priču o ponovnom interesiranju Kine za Hrvatsku i ovaj dio Europe treba gledati u kontekstu projekta novog Puta svile (One Belt One Road).
Kinezi su, napominje, vrlo zainteresirani spojiti Kinu s Europom te žele razvijati infrastrukturu – željezničku, cestovnu i pomorsku. Hrvatska im predstavlja dobru priliku jer ima dobar geopolitički položaj, stoga imaju volju i zainteresirani su za ulaganja, što nije floskula i ne dolaze samo reda radi. Kuntić kaže da je Kina zemlja sa značajnom ekonomskom moći koja raste te s težnjom za širenjem svojih tržišta ne bi dolazila ovdje i inzistirala na nekim projektima, a da ne misli ozbiljno.
'S druge strane kod nas se uvijek ponavlja ista priča - kineske investicije su poželjne, ali uvijek negdje stane, sve ostane na priči i tako traje već godinama. To je trajalo za vrijeme Sanaderove vlade, pa se za Milanovićeve vlade također ništa po tom pitanju nije činilo i sada imamo novu Vladu, za koju se nadamo da će biti puno otvorenija za te projekte', kazuje nam Kuntić.
Stručnjak za istočnu Aziju kaže da moramo uzeti u obzir to da su naše političke elite sklone gledati prema Zapadu - što će reći Washington i Bruxelles.
'S tim da europske zemlje, dobar dio njih, pozitivno gledaju na dolazak Kine jer smatraju da mogu i one imati koristi od toga te Bruxelles, prema svemu sudeći, ne bi pravio nikakve probleme. Međutim imamo problem Washingtona koji će uvijek svojim saveznicima natuknuti - kada se radi o suradnji sa zemljom koju smatra konkurentom - da se ne upuštaju previše u te projekte', kaže nam Kuntić.
Washington, kaže, pritom daje neka svoja obećanja koja se na kraju ne ispune.
'Imamo slučaj da je Hrvatska htjela servisirati tri libijska broda u vrijeme dok je Gadafi bio na vlasti, na što je Washington rekao da to nije u redu pa smo odustali od posla kojeg su se kasnije primili Francuzi', ispričao je Kuntić. Slična situacija se dogodila i s poslom oko izgradnje amfibije za Iran još za vrijeme Račanove vlade, od čega se također odustalo zbog pritiska iz Washingtona. Iako im je obećan zamjenski ugovor, nikad ga nisu dobili pa je velalučko brodogradilište ubrzo otišlo u stečaj.
'Hrvatskoj politici treba puno odlučnosti i samostalnosti. Treba jednom reći - u redu, mi jesmo članica NATO-a i EU-a i partneri i saveznici sa Zapadom, ali bismo isto tako trebali gledati svoje interese i naći balans između dvije strane jer se prvenstveno radi o našoj ekonomskoj koristi, a s obzirom na to u kojoj se ekonomskoj situaciji nalazimo, investicije su nam neophodne. Nadam se da će naš premijer, s obzirom da dolazi iz poslovnog svijeta, prepoznati to i uspjeti izbalansirati', mišljenja je Kuntić.
Kinezima je u interesu širiti svoja tržišta i razvijati postojeća.
'Europska unija je tržište s više od 500 milijuna ljudi tako da je njihov interes velik plus za nas i tu priliku ne bismo smjeli propustiti. Svatko ima granicu strpljenja i ako se neki projekti razvlače po deset, 15 ili 20 godina i kada se vidi da to nikamo ne ide, naći će se alternativa - Trst, Koper. Naći će oni načina…', zaključio je stručnjak za istočnu Aziju.
