Iza Flege stoji dosadašnji rad i uzda se u svoju stručnost te vjeruje da će građani to znati prepoznati i glasovima honorirati 2. lipnja. Dvojica Buzećana i nekadašnjih kolega u IDS-u na ovim su lokalnim i regionalnim izbornima 'ljuti protivnici' s različitim koncepcijama i viđenjima istarske sutrašnjice. Sučelili smo ih u intervjuu za tportal na način da smo im odvojeno postavili identična pitanja.

Istra je bogata regija, no ipak se približava brojci od gotovo 12 tisuća nezaposlenih. Kako kanite pokrenuti gospodarstvo?

Kajin: Točno, prije samo dva mjeseca Istra je imala 12 tisuća nezaposlenih, a na današnji dan zbog početka sezone 10 tisuća. Iduće godine zbog gubitka CEFTA-e u isto ćemo vrijeme imati i tisuću nezaposlenih više. Ako ne suzbijemo korupciju i ako se već danas ne počnemo boriti za opstanak svakog radnog mjesta, a to znači pomoći svakom gospodarskom subjektu bilo 'malom' ili 'velikom', Istra će postati ozbiljno socijalno ugrožena regija. Nezaposlenost je istarska rak rana, ali činjenica da smo u pet godina izgubili čak osam tisuća radnih mjesta nešto je daleko strašnije. To je direktna šteta od četiri milijarde kuna ili, za ilustraciju, to je kao da smo izgubili četiri Uljanika!

Flego: Kao što kaže samo ime programa 'Za Istru koja radi!', prioritet mog programa su radna mjesta i životni standard naših sugrađana. Upravo zato, ključni nam je zadatak gospodarski rast i razvoj Istre te otvaranje novih radnih mjesta, za što nudimo konkretne mjere i projekte, od financijskih poticaja za nova zapošljavanja, preko novih programa za izgradnju 100 malih obiteljskih hotela i kampova, pa sve do omogućavanja da 1.000 mladih ljudi stekne prva radna iskustva putem organiziranog modela pripravništva. Izuzetno je bitno da se zadrži multisektorska gospodarska struktura Istre te da se još kvalitetnije pozicioniramo kao agilna i konkurenta regija privlačna za investicije. Istra ima sve preduvjete da stopa nezaposlenosti bude ispod europskog prosjeka, a to možemo postići samo investicijama. Tu prvenstveno mislim na privatni sektor, koji donosi održiva radna mjesta.

Kako Istru učiniti privlačnijom investitorima?

Kajin: U naredne četiri godine Istra će zabilježiti 10 do 12 milijardi kuna investicija, ako ja budem župan, država će u četiri godine u istarsko gospodarstvo investirati godišnje od 700 milijuna do jedne milijarde kuna. Privatni sektor bi se trebao približiti investicijama gospodarstva - iz EU-a moguće je godišnje povući 30 do 40 milijuna eura ili u četiri godine milijardu do 1,5 milijardi kuna, a od stranih investicija u ovom trenutku siguran je samo Ipsilon, a govorimo i o Plominu III, za koji ja zagovaram plin. Istru investitorima treba otvoriti borbom protiv spekulantskog kapitala koji je već ušao i stvaranjem političko-gospodarskog okružja, za što mora okvire dati država.

Flego: Istru ću učiniti privlačnijom za investitore uspostavom sustava koji će im pružiti povjerenje te Istru učiniti atraktivnijom za investiranje. Također, nužno je osigurati pravnu sigurnost, pravičnost i predvidljivost odluka, kao i efikasnost javne uprave. Javna uprava mora biti ta koja će koordinirati odnos između investitora i lokalne uprave. Županijska administracija mora biti na usluzi investitorima i olakšavati im birokratske prepreke i proceduru prilikom investiranja.

Može li industrija koegzistirati s turizmom? Koje su industrijske grane u Istri dobrodošle?

Kajin: Mora. Ne zaboravimo da je Istri do 1990. prva grana bila industrija, a ne turizam. No u zadnjih 20 godina Istra je deindustrijalizirana. Daj Bože da nam se industrija vrati! Jadna je nacija bez industrije. Jadna moja Istra bez industrije! Industrija vam jamči zaposlenje 365 dana u godini, a turizam sezonsku radnu snagu. Bez reindustrijalizacije svi ćemo na prosjački
štap. Zato svaku ekološki prihvatljivu industriju treba pozdraviti i širokog srca prihvatiti.

Flego: Može, za što ćemo se u narednom mandatnom razdoblju dodatno pobrinuti putem izrade potrebnih prostornih planova na razini cijele Županije. Dobrodošle su sve industrijske grane koje donose nova radna mjesta uz, naravno, poštivanje ekološki održivog razvoja i zaštite okoliša. Kompromis između gospodarskog razvoja i očuvanja okoliša ostvarit će se uvođenjem načela ulaganja 'najbolje dostupne tehnologije' u gospodarstvo.

Kako pomoći malom poduzetništvu, obrtnicima koji su u teškoćama, nezaposlenima?

Kajin: Borbom za svako radno mjesto. Pomoćima, jamstvima, smanjenjem parafiskalnih nameta, komunalnih naknada, uređenjem poduzetničkih zona, davanjem zemljišta u koncesiju, propustom informacija, posredstvom s ministarstvima gospodarstva, malog obrtništva i financija.

Flego: U ovim kriznim vremenima u kojima živimo, trebamo se boriti za svako radno mjesto. S obzirom na to da je privatni sektor u poteškoćama, bespovratnim potporama i subvencijama javni sektor treba stimulirati privatni sektor da zapošljava mlade ljude. Svakome tko zaposli nezaposlenu osobu na period od šest mjeseci do godinu dana, javni sektor platit će sve doprinose na plaću tog novog zaposlenika. Na taj se način stimulira privatni sektor da se, zajedno s onim javnim, bori za ono što je danas prioritet, a to je smanjenje nezaposlenosti. Također, javni sektor će pomoći i privatnom obrtniku koji želi dobiti certifikate za standarde kvalitete, HACAP standard, 'Izvorno hrvatsko' ili 'Hrvatska kvaliteta'. Javni sektor će tim privatnim obrtnicima sufinancirati do 50 posto svih priznatih troškova ili maksimalno 7.000 kuna. Obrtnicima i poduzetnicima se može pomoći i konkretnim mjerama kao što je dodjeljivanje bespovratne financijske potpore za polaganje majstorskih ispita, s poticanjem na udruživanje obrtnika te zajedničke nastupe na sajmovima i drugim promotivnim događanjima, edukacijom obrtnika i poduzetnika, stipendiranjem učenika za deficitarna zanimanja, s maksimalnim pojednostavljenjem procedure i ubrzavanjem dobivanja potrebnih dozvola te ulaganjem u daljnji razvoj poslovnih zona i ostale poduzetničke infrastrukture, na primjer ribarske infrastrukture, koja je preduvjet za razvoj obrtništva, ali i ostalog gospodarstva.

Turizam je osnovna gospodarska grana, no još uvijek je sezonskog karaktera. Golf se najčešće spominje kao jedna od mogućnosti za daljnji turistički razvoj, no udruge upozoravaju i na opasnosti. Koplja se lome i oko broja budućih golf terena. Koliko bi ih bilo, po vašem mišljenju, optimalno?

Kajin: Pet do šest golf terena i točka! Ja neću da Istra konkurira za sredstva EU-a za gradnju golf terena. To je Jakovčićeva notorna budalaština. Sredstva EU-a za lukobran u Puli - da, golf u Poreču - ne! Sredstva EU-a za Završje - da, za 'recepciju' za ulazak u Istru - ne! Sredstva EU-a za vojne austrougarske utvrde u Puli - da, ali za golf na Muzilu - ne! Golf je dobrodošao uz postojeće turističke objekte, ali apartmanizaciji treba reći - ne. Mi moramo onima koji su privatizirali hotelski sektor reći: 'Reinvestirajte dobit' , a ona je za prvih devet mjeseci 2012. iznosila 700 milijuna kuna. Pomoći ćemo agroturizmu, zdravstvenom turizmu, a pokrenut ćemo i socijalni turizam. Da, i socijalni turizam, na način da ćemo udrugama davati pojedine napuštene objekte da ih stave u funkciju u cilju liječenja, rehabilitacije, tretiranja potrebitih i slično.

Flego: Istra je jedna od najrazvijenijih hrvatskih regija, ali može i mora bolje. Naš turizam je jedan od najkonkurentnijih sektora našeg gospodarstva, ali mu je potreban novi impuls. Uz izgradnju novih kapacitet, potreban nam je novi iskorak u još kvalitetnijem pozicioniranju i razvoju proizvoda koji će Istru diferencirati od konkurencije. To će se dogoditi samo razvojem novih motiva dolazaka i novih proizvoda – od kojih je jedan sigurno i golf, ali tu vidim i bike, gourmet i još neke. Podatak da naši konkurenti na milijun dolazaka imaju šest golf terena, a u Hrvatskoj je taj omjer između dolazaka i broja golf terena samo 0,3, govori
da tu imamo još jako puno posla. O broju i lokacijama golf terena treba odlučiti struka, kako turistička, tako i ona koja se bavi zaštitom okoliša.

Što očekujete od projekta Brijuni rivijera?

Kajin: Ništa. Način na koji je koncipiran je budalaština prvog reda. Čisti parazitizam. Očekujem radikalno redefiniranje ciljeva i sadržaja. Uključenje civilnog društva i građana, sindikata, gospodarstva, vizionara, urbanista, društva arhitekata, jednom riječju do konsenzusa preko sveukupne javnosti. Brijuni rivijera zahvaća preveliki prostor. To nije bitka za turistički sadržaj, već prostor, a on je naš. Njega ćemo kontrolirati. Nećemo sprečavati investicije, dapače, ali ciljeve ćemo mi određivati, a ne investitori.

Flego: Moj stav je da je nedopustivo imati mrtvi kapital, njive koje su zarasle, a da s druge strane imamo 12 tisuća nezaposlenih. To je žalosno i definitivno sam za stavljanje u funkciju zemljišta bivših vojnih odmarališta na jedan okolišu prihvatljiv način. Dakle, ne apartmanizacija i ne masovni turizam, nikako. Ali sam i protiv politikantstva nauštrb razvoja.

Je li Istra spremna za EU?

Kajin: Niti je spremna Istra niti Hrvatska. Izvoznici će plaćati PDV. Gubimo CEFTU, konkurencija će biti strašna, ali vjerujem u EU. Da, nismo spremni, ali što je alternativa? Kaže narod: 'Uzdaj se use i u svoje kljuse!', ali sama činjenica da smo dio EU-a, da na uplaćeni euro možemo povući tri, da ćemo poslovati po pravilima EU-a, otvara nam šansu. Treba je iskoristiti. Kako? Kroz sinergiju lokalne samouprave, države, gospodarstva, sveučilišta, ali znajte da EU nije samoposluga, već prostor koji će nas učiti redu i radu. Koji će od nas tražiti da se oslanjamo na sebe, manje na državu, ali koji će dokinuti naš klijentelizam.

Flego: Istra je spremna za ulazak u EU i do sada je na razini Županije napravljeno mnogo iskoraka u tom smjeru, ali najveći izazov je tek pred nama. Puno je projekata koje planiramo realizirati i upravo nam ulazak Hrvatske u EU otvara novu priliku koju ne smijemo propustiti. EU je veliko tržište i zato je zadaća javnog sektora da, s jedne strane, pripremi privatni sektor na sve ono što nas čeka u Europi, tu prvenstveno mislim na edukaciju, a s druge strane, da ima pripremljene projekte koje će financirati europskim sredstvima. Moramo biti još aktivniji i agilniji. Nećemo moći nikoga okriviti ako u tome ne uspijemo. Upravo tu vidim veliki izazov jer čovjek koji dolazi na čelo Istre mora poznavati nove okolnosti, mora biti brz i snalaziti se u novom sustavu, poznavati jezike, mora biti obrazovan za taj sustav kako bi ga
znao iskoristiti, ali i kako bi znao zaštiti ljude kada postanemo dio tog sustava.

Za kraj, što biste poručili biračima?

Kajin: Izađite na izbore. Samo izlaznost Istru mijenja! Birate između Istre koja radi i ne krade i Istre koja grabi za sebe, između Istre istih šansi i Istre podjela na podobne i one druge. Birate između Istre koja do imovine dolazi radom i one koja nekretnine stječe špekulacijama, između Istre sloboda i one koja kontrolira medije, ograničava vam slobodu izražavanja i u čijim srcima nema mjesta za slabe i male. Drage moje Istrijanke i Istrijani, vi odlučujete, a ja ću svaku vašu odluku poštovati i uvijek ću se davati Istri.

Flego: U drugom krugu izbora, 2. lipnja, odlučivat će se između dva puta, između prošlosti i budućnosti. Građani će se zapitati tko ima dovoljno znanja, stručnosti i energije biti na čelu Županije u novim okolnostima koje nas očekuju ulaskom Hrvatske u EU. Moj program 'Platforma 7x7 - za Istru koja radi' donosi konkretne mjere koje mogu ubrzati razvoj Istre. Znam da su građani to prepoznali i zato ćemo u nedjelju zajedno krenuti naprijed - pravac budućnost!