Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa objavilo je na internetskoj stranici niz odluka donesenih u povodu prijava za mogući sukob interesa protiv državnih dužnosnika, uz detaljna obrazloženja o tome zašto se postupci protiv njih neće pokrenuti. Netom objavljene odluke, donesene na nekoliko posljednjih sjednica Povjerenstva, pokazuju da se dužnosnici prijavljuju kako zbog relevantnih sumnji tako i sasvim neutemeljeno - poput prijave protiv aktualnih sudaca Ustavnog suda Josipa Leke i Davorina Mlakara te saborskog zastupnika Orsata Miljenića
U neanonimnoj prijavi protiv navedenog trojca navodi se da su oni u vrijeme dok su bili na dužnosti saborskih zastupnika u različitim periodima istovremeno obavljali i funkciju člana Državnog sudbenog vijeća (DSV).
Postupak nije pokrenut iz jednostavnog razloga: prema zakonu o DSV-u, to tijelo ima 11 članova, a čine ga sedam sudaca, dva profesora pravnih znanosti i dva saborska zastupnika - od kojih je jedan iz redova oporbe. Usput budi rečeno, aktualni saborski predstavnici još uvijek nisu izabrani u DSV jer se HDZ i Most ne mogu dogovoriti oko zajedničkog čovjeka, o čemu je tportal izvijestio.
Iz prikupljenih podataka i dokumentacije Povjerenstvo je zaključilo da su prijavljeni dužnosnici Leko, Mlakar i Miljenić bili članova DSV-a po funkciji, slijedom imenovanja na tu dužnost iz redova saborskih zastupnika, sukladno zakonskim odredbama.
Vezane ruke u predmetu Kalmeta
Veoma je zanimljiv slučaj zadarskog gradonačelnika Božidara Kalmete. Prijava protiv njega zapravo je preslika kaznene prijave upućene nadležnom Državnom odvjetništvu, gdje se Kalmeta i neki drugi pojedinci iz političkog i javnog života navode kao vlasnici tajnih računa u Raiffeisen-Landesbank Steiermark u Austriji.
S obzirom na to da je Ustavni sud ukinuo odredbu zakona koja je obvezivala banke i poslovne subjekte da bez odgode na zahtjev Povjerenstva dostave zatražene obavijesti i dokaze, potrebne radi provjere podataka iz izvješća o imovinskom stanju dužnosnika, u ovom slučaju Božidara Kalmete, ne postoje zakonske mogućnosti da Povjerenstvo pribavi potrebne podatke od banaka kako bi se utvrdila vjerodostojnost navoda iz prijave.
Nevaljale prijave
Postupak se ne pokreće ni po prijavama za mogući sukob interesa bivše šefice diplomacije Vesne Pusić te bivših ministara Josipa Buljevića i Arsena Bauka. U slučaju bivše ministrice vanjskih i europskih poslova, neanonimnom prijavitelju sporna je bila uloga njezina supruga Jurgisa Vytautasa Oniunasa, osnivača tvrtke Ascendant d.o.o., koja je u razdoblju od mjesec dana 2003. godine - od parlamentarnih izbora do konstituirajuće sjednice 5. saziva Sabora - 'stupala u poslovne odnose s tijelima javne vlasti', poput Ministarstva znanosti i tehnologije za izradu Studije izvedivosti u biotehničkom sektoru.
Vesna Pusić bila je zastupnica u 4. i 5. sazivu Sabora. Međutim, Zakon o sprečavanju sukoba interesa stupio je na snagu 2011., a kako postupak protiv Vesne Pusić nije bio pokrenut sukladno odredbama prethodnog zakona niti je prijava podnesena prije stupanja na snagu novog zakona, Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa utvrdilo je da nisu ispunjene procesne pretpostavke eventualnih povreda zakona.
vezane vijesti
Iz istog razloga, neispunjavanja procesnih pretpostavki, nije pokrenut postupak protiv Josipa Buljevića, prijavljenog jer je na dužnosti ravnatelja Sigurnosno-obavještajne agencije 2009. godine dobio u Privrednoj banci Zagreb kredit po povoljnijim uvjetima, iako su takvi krediti bili namijenjeni djelatnicima SOA-e.
Podnositelj prijave smatra da Buljević nije mogao ostvariti to pravo kao dužnosnik, no na tome je stalo jer su bitne okolnosti koje se navode u prijavi prethodile stupanju relevantnog zakona na snagu.
Arsen Bauk prijavljen je uz navod da je otac njegove izvanbračne partnerice stupao u poslovne odnose s Ministarstvom uprave, te dobivao unosne odvjetničke poslove dok je on bio resorni ministar. No pritom se ne precizira o kojim je poslovnim odnosima riječ, kada su zasnovani i s kojim pravnim ili fizičkim osobama, navodi Povjerenstvo, koje je od neanonimnog prijavitelja zatražilo detaljnije očitovanje. Odgovora nije bilo.
U međuvremenu, Ministarstvo uprave dostavilo je Povjerenstvu očitovanje prema kojemu u vrijeme Baukova mandata to tijelo nije imalo nikakvog posla s Odvjetničkim uredom Tihomira Rubeše.
Direktor Hrvatskih voda osobno zatražio postupak
U jedinom ovoga tjedna objavljenom predmetu koji je pokrenut na osobni zahtjev dužnosnika, zbog čega je postupak i pokrenut, direktor Hrvatskih voda Zoran Đuroković tražio je od Povjerenstva da utvrdi je li postupio protivno odredbama Zakona o sukobu interesa kada je dvjema nevladinim udrugama čiji je član, kao direktor Hrvatskih voda odobrio po nekoliko desetaka tisuća kuna za održavanje stručnih skupova.
Učinio je to na prijedlog internog povjerenstva Hrvatskih voda za dodjelu financijskih sredstava za sufinanciranje kongresa i sličnih manifestacija iz područja upravljanja vodama u 2016., donesenog temeljem javnog natječaja za dodjelu namjenskih sredstava.
Tom odlukom, između ostalog, Hrvatskom savezu građevinskih inženjera dodijeljeno je 40.000 kuna za održavanje Sabora hrvatskih graditelja u Cavtatu, a Hrvatskom društvu za odvodnju i navodnjavanje odobreno je 25.000 kuna za skup Hidrotehničke melioracije u Hrvatskoj održanog u Virovitici.
U provedenom postupku Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa nije utvrdilo da je Đuroković svoje privatne interese koji proizlaze iz članstva u udrugama stavio iznad javnog interesa koji se ostvaruje povodom navedene dodjele sredstava od Hrvatskih voda tim uglednim udrugama.
