Registar političkih stranaka broji impresivnih 260 stranaka u Hrvatskoj. Samo od posljednjih parlamentarnih izbora, znači u nepune dvije godine osnovano je 30-ak novih stranaka. Hrvatsko političko nebo bogatije je i za Komunističku partiju, OraH Mirele Holy i Hrvatsku Zoru, bivšeg HDZ-ovca i nesuđenog predsjednika te stranke, Milana Kujundžića
Prema informacijama koje smo dobili iz Ministarstva uprave, od početka 2012. do kraja kolovoza ove godine registrirano je čak 28 novih stranaka. Najnovije još nisu upisane u registar, a riječ je o Komunističkoj partiji Hrvatske i OraH-u Mirele Holy.
Na popisu je niz drugih: Hrvatska demokratska regionalna stranka, Pločanska stranka, Istarska stranka umirovljenika, Hrvatska demokratska stranka Dalmacije, Liburnijska stranka, Hrvatski demokratski savez Dalmacije, Zavjet za Hrvatsku, Dalmatinski demokrati, Stranka običnih ljudi, Nezavisni seljaci Hrvatske, Akcija slavonsko-baranjskih umirovljenika, Dubrovački demokratski savez, Nezavisna lista Most, Hrast, Akcija umirovljenici zajedno, Nezavisna lista Loza, Nezavisna lista Stipe Petrine, Stranka Dubrovnik regija, Nezavisna lista Ante Đapića, Za grad, Građanska akcija Lumbarda, Glas Zaprešića, Maksimirska građanska inicijativa, Akcija bjelovarsko-bilogorska, Nezavisna lista Milana Bitunjca, Čabarski pokret mladih, Snaga Roma Hrvatske i Hrvatska zora.
Većina navedenih stranaka nastala je netom prije ovogodišnjih lokalnih izbora, a zanimljiva je i činjenica da je, kada se gledaju nazivi stranaka, sve češći odmak od one klasične formule s pridjevom hrvatski i kraticom. Tako imamo Most, Hrast, Lozu, Zoru i Orah
Politički analitičar Boško Picula za hrvatski stranački sustav kaže nam kako ga poplava stranaka nimalo ne čudi. Naime, politički sustav i zakonska rješenja potiču osnutak i djelovanje putem stranaka. 'Olakšan im je nastup na izborima, a i prepoznatiljivije su u političkom prostoru. Da postoje neki benefiti za nezavisne liste, zasigurno bi potreba za strankama bila manja, pojašnjava.
Drugi je razlog eklatantno nezadovoljstvo vladajućima, ali i oporbom, tako da se otvara prostor novim strankama da kompenziraju razočaranje najvećim strankama.
Unatoč velikom broju registriranih stranaka, Picula napominje kako je hrvatski stranački prostor izuzetno stabilan, jedan od najstabilnijih u ovom dijelu Europe. 'Dvije stranke koje su sada najjače bile su najjače i na početku višestranačja u Hrvatskoj. Mi smo skloni postojećim rješenjima. Laburisti su u tome iznimka, ne pravilo', napominje Picula.
Smatra kako su izbori za Europski parlament 2014. odlična prilika za testiranje jakosti novih stranaka. Osim navedenih, poduzetnik Nikica Gabrić, osnivač Nacionalnog foruma, već dulje vrijeme taj oblik djelovanja namjerava pretočiti u stranku. Osnivanje stranke najavljuje i ekonomski stručnjak Ljubo Jurčić koji je svoju političku sreću već iskušavao u SDP-u.
Picula ovakvim, tehnokratskim strankama koje program ne baziraju na ideologiji i ideološkim podjelama koje Hrvati toliko vole, daje određenu šansu.
'Izbori u Češkoj pokazali su da ih ne treba odbaciti. Tamo je pobijedila nova stranka temeljena na neideološkom spektru ponude rješenje za probleme. Vrti se oko karijere jednog čovjeka. Može se to dogoditi i kod nas, no mora biti prepoznatljivost i u programu. Ipak, one man stranke su jednokratne', zaključio je.
