Vrlo skoro vaša će mesnica biti prošlost. Umjesto mesa kravica i pajceka na stolu ćete imati sintetičko ili 'čisto meso' - imitaciju koja će imati njegov miris, boju i okus, ali neće biti meso kakvo poznajete danas.

Tvrdi to britanski milijarder, osnivač čuvene Virgin Group, investitor, pustolov, filantrop i vizionar sir Richard Branson. Na svome blogu on proročki najavljuje: 'Vjerujem da za tridesetak godina nećemo morati ubijati životinje jer ćemo meso proizvoditi na drugi način, ali će okus biti isti, a zalogaj 'čistog mesa' mnogo zdraviji. Jednog dana okrenut ćemo se za sobom i čuditi kako su nam bake i djedovi mogli barbarski ubijati životinje zbog hrane.'

Branson se, naime, bacio na financiranje razvoja tehnologije staničnog uzgoja 'čistog mesa' in vitro ili 'mesa iz epruvete', laboratorijsko kultiviranje proteina iz matičnih stanica krave ili svinje da se dobije in vitro odrezak bez klanja, krvi, masovnog uzgoja - pri čemu životinja nikad ne vidi svjetlo dana - stakleničkih plinova, zagađivanja vode i narušavanja učinkovitosti antibiotika.

Nakon što je 2004. osnovao kompaniju Virgin Galactic za komercijalne svemirske letove, Branson se 2015. spustio na zemlju i oduševljeno investirao u start-up Memphis Meats, kompaniju sa sjedištem u San Franciscu, koja razvija tzv. staničnu poljoprivredu, a vodi je Uma Valeti, kardiologinja i profesorica na Sveučilištu Minnesota.

Prva na taj način uzgojena govedina uspjela je prije četiri godine Sveučilištu u Maastrichtu, ali trebat će prilično vremena dok ne bude spremna za komercijalnu upotrebu. I Memphis Meats je 2016. uzgojio dovoljno govedine za mesnu okruglicu, a u ožujku ove godine objavili su videosnimku jela spravljenog od sintetične piletine i pačetine. Proizvodnja kilograma takve govedine stajala je 40.000 dolara, piletine 20.000, no u kompaniji kažu da će problem troškova riješiti do 2021.

Procjenjuje se, podsjeća Branson, da uzgojem stoke čovjek proizvodi 18 posto stakleničkih plinova, doprinoseći više globalnom zatopljenju i degradaciji okoliša od svih oblika prijevoza, uključujući zrakoplove. Budući da su glavni krivci krave jer prdežem ispuštaju metan, sam Branson se za početak odrekao konzumacije govedine. Prema podacima američke Uprave za hranu i lijekove (FDA), 80 posto antibiotika troše životinjske farme, a ne za liječenje ljudi, rezultirajući otpornošću bakterija, zbog čega 100.000 Amerikanaca godišnje umire od bolničkih infekcija. Zahvaljujući gnojivu i kemijskim otpacima koje masovna mesna industrija ispušta u deltu Mississippija, 20.000 četvornih kilometara Meksičkog zaljeva pretvoreno je u mrtvu zonu. Oko 75 posto američke mesne industrije kontroliraju četiri velika igrača, a veliki igrači najveći su zagađivači.

Spominjemo Amerikance jer su oni prema podacima OECD-a iz 2014. nakon Australaca najveći mesožderi na svijetu, konzumirajući dobrih 90 kilograma godišnje, uglavnom govedine i piletine. Iza njih su Izrael, Argentina i Urugvaj, Brazil, Novi Zeland i Čile, a nekada skromni Kinezi popeli su se na 15. mjesto. Oni pojedu polovinu onoga što u sebe trpaju Amerikanci, ali u Kini raste potrošnja, pa kada uzmete u obzir to da ih je mala milijarda i kusur, zamislite planinu mesa koja se iz godine u godinu gomila rastom standarda. Dok su Španjolska, Luksemburg, Novi Zeland ili Danska zemlje koje su prema UN-ovoj Organizaciji za hranu i poljoprivredu od 2002. do 2009. smanjivale konzumaciju mesa, većina je jela sve više. Čak je i Hrvatska od 49,9 skočila na 66,3 kilograma, a i sita Njemačka povisila je konzumaciju s 82 na 88 kilograma godišnje po glavi stanovnika.

Studija Oxforda i Amsterdamskog sveučilišta dokazuje da će se za proizvodnju sintetičkog 'čistog mesa' trošiti 45 posto manje energije nego pri klasičnom uzgoju stoke, proizvodit će se 96 posto manje stakleničkih plinova i trošiti 88 posto manje vode. Iako tek puka teorija, zvuči to kao spas za planet i njegovih devet milijardi stanovnika, koliko ih se očekuje do 2050., zbog čega će se, uz dosadašnji način prehrane, proizvodnja hrane morati povisiti za 70 posto.

No koliko su doista realne ideje Bransonova Memphis Meatsa i sličnih start-upova oko toga da nas prehrane i uz to spase okoliš? Ostvarivi ili ne, ti nam pokušaji daju do znanja da više ne možemo biti nezasitni mesožderi i da moramo tražiti izlaz. Da se izlaz ozbiljno traži, pokazuju i predviđanja da će industrija nadomjestaka mesu i mliječnim proizvodima dobivenim od biljnih bjelančevina do 2020. godine u SAD-u doseći vrijednost od 40 milijardi dolara.

A u potrazi za alternativom, u Silicijskoj je dolini 2011. krenuo start-up Impossible Foods s misijom da pokrene održiv sustav globalne prehrane. Prvi im je proizvod 'nemogući burger', 'krvav kao pravo meso', spravljen od proteina pšenice, kokosovog ulja, krumpirovog proteina i hema, sastojka koji krvi daje boju i lagani metalni okus. Kompanija je posebno ponosna na to da je otkrila tajnu dobivanja hema iz biljaka fermentacijom sličnoj metodi proizvodnje belgijskog piva prije gotovo tisuću godina.

Njihovi se hambići već mogu naći u pregršt restorana u New Yorku, San Franciscu, Las Vegasu, Los Angelesu i u gradovima Teksasa, inače poznatog po farmama goveda. 'U usporedbi s proizvodnjom hamburgera od junetine, naš koristi samo 1/20 zemlje, 1/4 vode i proizvodi 1/8 stakleničkih plinova', hvali se kompanija.

Sličan start-up je i Beyond Meat za proizvodnju imitacije mesa na biljnoj bazi. Pokrenut 2009. u Los Angelesu, privukao je za ulagače tako zvučna imena kao što su Bill Gates i suosnivač Twittera Biz Stone, a bivši CEO McDonald'sa, Don Thompson, toliko se oduševio idejom tvrtke da je postao član njihovog savjetodavnog odbora. Među prvima njihove hambiće počeo je prodavati lanac prehrambenih proizvoda Whole Foods s 365 prodajnih mjesta, a nedavno ga je pod svoje okrilje preuzeo Amazon.

Nutricionist Brian Kateman je pak novi guru redukcionizma, sveždera koji se ne mogu odreći mesa, ali su svjesni toga da ga moraju smanjiti u ime 'ekološki čišćeg, održivog, humanog i suosjećajnog svijeta', pokreta koji se zalaže za to da se 'moralna revolucija postigne malim zalogajima'. Kao mnoge ideje u Americi, tako se i ova pretvorila u organizirani pokret sa zakladom, članstvom, internetskim stranicama i godišnjim međunarodnim konferencijama, a pokretač Kateman svoju filozofiju iznosi u knjizi 'Redukcijsko rješenje: Iznenađujuće jednostavan način smanjenja količine mesa u vašoj prehrani kojim možete transformirati vaše zdravlje i planet'. Velike riječi za malo samodiscipline i svijesti da nećete spasiti sve kravice i kokoši svijeta, ali barem neke od njih neće završiti u vašem loncu u ime spašavanja održivoga sutra za vaše nasljednike.