Rad na sintetiziranom mesu je mukotrpan i kudikamo teži nego li sugeriraju bombastični tekstovi u medijima diljem svijeta. Ukus, tekstura, miris, mogućnosti pripreme - i u konačnici - zdravstvena ispravnost stvari su na koje valja računati u proizvodnji 'umjetnog' mesa. Farmeri za sada ne moraju brinuti - projekcije govore kako će se prve varijante mljevenog sintetiziranog mesa na tržištu pojaviti u sljedećih pet do deset godina...i koštat će mnogo više od komada mesa iz mesnica.

Već sada je jasno i kako će se reklamirati uglavnom ljudima koji ne žele postati vegani, ali istovremeno žele smanjiti uzgoj životinja za prehrambene potrebe i utjecati na okoliš u pozitivnom smislu. Znanstvenici se nadaju kako će mesna industrija s vremenom potpuno prihvatiti mogućnost proizvodnje mesa na ovaj način - bez životinja. Proizvodnja mišićnog tkiva u jednom trenutku bi trebala postati jeftinija i učinkovitija nego uzgoj životinja za istu potrebu.

Danas je za nešto manje od pola kilograma mesa potrebno utrošiti preko sedam kilograma žitarica za prehranu životinja. Kad bi proizvodili samo mišićno tkivo, uz nešto sitno masti, manje od pola kilograma sirovog materijala bi moglo rezultirati istom količinom mesa. Za sada je takvo što ipak u sferi znanstvene fantastike. No...jednog dana?

STIŽE REVOLUCIJA BEZ MESA

U nedavno objavljenom znanstvenom radu otkriven je veliki napredak u proizvodnji svinjskog mesa. Znanstvenici su uzeli uzorke tkiva odraslih životinja te pronašli način da ih razviju u različite komade mesa, namijenjene različitim načinima pripreme (kuhanje, prženje...).

Da stvar bude bolja, otkriven je i način kako uzgajati tkivo bez životinjskog seruma, potrebnog u proizvodnji dosadašnjih sintetičkih komada mesa. Umjesto njega, znanstvenici su iskoristili sintetički koktel tvari sličnih kao u životinjskom serumu, no bez potrebe za korištenjem životinjskog materijala.

Prije nekih godinu dana, minijaturna mesna okruglica je koštala 1.200 američkih dolara. Kako vrijeme prolazi i razvijaju se stvari, nije teško projicirati da će sintetizirano meso u jednom trenutku postati jeftinije od 'pravog'.

SVINJETINA, GOVEDINA, ŠTO JOŠ?

Sve je počelo s govedinom, sad je na redu i svinjetina - no za prehranu će potrošači sasvim sigurno tražiti više od toga. Mišićna tkiva su komplicirana u 'arhitekturalnom smislu', navode znanstvenici, no dodaju i da je možda sintetiziranje ptičjih stanica jednostavnije u smislu manipulacije.

Upravo to smatra Paul Mozdziak, stručnjak za uzgoj stanica sa Sveučilišta North Carolina. Štoviše, vjeruje kako bi ptičje meso moglo biti jednostavnije za sintetiziranje i bez genetskog inženjeringa, što znači i zaobilaženje nekih složenih regulatornih procesa. Da se i ne spominje (u pravilu neopravdan) strah potrošača od prehrabenog inženjeringa.

Jednom kada se nauče brojne metode za razvoj različitih mišićnih tkiva, praktički da ne postoji granica kakvo meso bi se moglo dobiti sintetiziranjem. Od pravih životinja bi trebali tek početni uzorci tkiva, a ostatak priče bi bio mnogo sretniji za njih - i okoliš.

AKO NIŠTA DRUGO - ZA ZDRAVLJE

Ovakvo uzgojeno meso moglo bi biti i zdravije za potrošače. S obzirom na sterilne uvjete u proizvodnji, velika je vjerojatnost da će se ovakvo meso lakše prevoziti i bez rizika zaraze opasnim bakterijama. K tome se za uzgoj mesa neće morati trošiti hormoni za rast, još uvijek dopušteni u nekim vrstama životinjskog mesa u SAD-u. Količina zasićenih masti će se moći kontrolirati kao nikad do sada pa bi u globalu stvari uistinu trebale biti zdravije.

No, prženje mesa kako ga ljudi konzumiraju i dalje će stvarati opasne tvari kao što su policiklički aromatički ugljikovodici (HAA) i heterociklički aromatski amini (PAH). Prema izvješću Svjetske zdravstvene organizacije, ovi spojevi mogu uzrokovati oštećenja DNK.

Rješenja u tom smislu (barem za sada) jednostavno nema.

Nature via KCS