ZAGREB – Ustavni sud uputio je KBC-u Zagreb upit o tome kad počinje život još početkom prošle godine, povodom predmeta starog 18 godina, u kojemu nekoliko osoba osporava pravo na pobačaj regulirano zakonom iz napredne 1978. godine. Zbog bure koja se digla u javnosti, Ustavni sud priopćio je da je sudac koji radi na tom predmetu, osim od KBC-a Zagreb, stručna mišljenja zatražio 'na još 50-ak adresa, od kojih mu je do danas odgovorio mali broj'.

Ustavni sud, međutim, mora se očitovati i na zahtjeve o ocjeni ustavnosti Zakona o medicinskoj oplodnji, koje su podnijeli predsjednik Stjepan Mesić i SDP. Socijaldemokrati, između ostalog, problematiziraju propisane metode reprodukcije i osporavaju zabranu zamrzavanja zametaka. Podsjetimo, biskup Juraj Jezerinac prošlog je vikenda napomenuo da je 'dijete čovjek od začeća' te je oštro osudio nastojanja suvremene medicine da umjetnom oplodnjom i zakonima koji je omogućuju prkose 'Božjim zakonima'.

Gotovo dvije godine nakon upita Ustavnog suda, na dan kada predsjednički kandidat HDZ-a Andrija Hebrang započinje svoju pretkampanju, javnost doznaje da je KBC Zagreb proslijedio upit Ustavnog suda tzv. Petrovoj bolnici, najvećoj i najstarijoj ustanovi za porode u Hrvatskoj. Tamošnje povjerenstvo, koje čine predstojnik klinike Slavko Orešković te pročelnici zavoda Velimir Šimunić Josip Đelmiš, Ante Ćorušić Dubravko Barišić Damir Babić Slobodan Mihaljević i Emilija Juretić, jednoglasno se očitovalo da život počinje od trenutka začeća.

Za to jedinstveno mišljenje članovima komisije trebalo je nekoliko minuta, rekao je dr. Orešković za tportal, demantirajući medije koji su izvijestili da su 'liječnici iz Petrove protiv pobačaja'. 'Sve što su iskonstruirali je laž', kaže Orešković, poričući da mišljenje povjerenstva 'ide u smislu inicijative' da se zabrani pobačaj.

Predstojnik se ne slaže s ginekologom koji, pod uvjetom anonimnosti, upozorava da je riječ o pitanju s filozofskim, etičkim, vjerskim i drugim dimenzijama te se unatoč višedesetljetnoj praksi ne osjeća pozvanim odgovoriti na pitanje o početku ljudskog života. 'Ako nam je zakon o umjetnoj oplodnji ovakav kakav jest, onda bi bilo licemjerno ostaviti pobačaj dozvoljenim. Iz te perspektive, pobačaj doista postaje čisto ubojstvo', kaže ginekolog. 'Mislim da je to pitanje njega kao čovjeka koji se boji. Tko ga sprečava da kaže svoje mišljenje?', kaže Orešković.

Orešković tvrdi da na povjerenstvu nije bilo rasprave o pobačaju, koji je 'najgori način kontracepcije'. Prema važećem zakonu, pobačaj se može izvršiti do 11. tjedna trudnoće. 'To je već život, sa 10 tjedana vide se svi organi i oblik ploda. Kako ćete zaključiti da prije 10 tjedana nema života, a poslije ga ima?', pita Orešković.

S obzirom da je Hebrang pretkampanju započeo podrškom stajalištima liječnika iz Petrove bolnice, nema sumnje da se upravo problematizacijom prava na pobačaj, baš kao i u predsjedničkoj kampanji Jadranke Kosor iz 2004, nastoje istisnuti pitanja čiji se emocionalni naboj vrti oko nezakonitog bogaćenja i korupcijskih afera u kojima sudjeluju najviši dužnosnici aktualne vlasti. Ukratko, Hebrang je preporučio liječnicima da rade po vlastitoj savjesti i 'tada sigurno neće pogriješiti', amortizirajući poruku podsjećanjem da je u nekim zemljama zabrana pobačaja uzrokovala negativne posljedice i povećala smrtnost žena.

Mirando Mrsić (SDP), saborski zastupnik s doktoratom iz biomedicinskih znanosti, najavljuje da će SDP itekako sudjelovati u javnoj raspravi o pravu na pobačaj, ako se ona zahukta. U međuvremenu, napominje da je pitanje o početku života filozofsko pitanje, koje nadilazi mišljenje jednog etičkog povjerenstva jedne klinike. U raspravu bi trebalo uključiti i Nacionalno bioetičko povjerenstvo, koje bi uz pitanje kada počinje život sagledalo i cjelokupnu problematiku, vodeći se filozofskim i znanstvenim načelima. 'Nema jedinstvenog mišljenja o tome, niti se zaključak može postići konsenzusom.'

Uz izuzetak, naravno, povjerenstva Petrove bolnice. Branka Galić, profesorica sociologije na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, napominje da su svi članovi tamošnjeg 'etičkog povjerenstva' zauzeli stav kršćanskog fundamentalizma o 'početku života'.

'Kriminalizacija pobačaja nije ništa drugo nego oduzimanje ženama temeljnih ljudskih prava – prava na slobodno odlučivanje o vlastitom tijelu, o slobodi korištenja i upravljanja svojim tijelom te o slobodnom odlučivanju o rađanju djece, odnosno svođenje žena na puke rasplodne kontejnere. Uvođenje 'prava na život' zametaka značilo bi direktno derogiranje već stečenih ljudskih prava žena (i parova), od kojih je jedno slobodna odluka o rađanju, uključujući pobačaj. Hipotetičko 'pravo na život' embrija može biti prihvaćeno samo pod uvjetom derogiranja ženskih prava, budući da su 'ljudska prava' zametaka i ljudska prava žena u međusobnoj koliziji. Jedno ne može biti uspostavljeno bez obespravljenja drugoga. Dakle, ne mogu biti na istoj razini prava.

U slučaju koji se ovdje nastoji inaugurirati ženska reproduktivna prava bi bila manje važna od prava zametaka, a time bi i žene zapravo postale ne-ljudi u odnosu na zametke. Takav postupak značio bi da država Hrvatska doista žene smatra nižim i manje vrijednim bićima, s glavnom i isključivom funkcijom rađanja i služenja, u prvome redu državi i crkvi', napominje profesorica Galić, dodajući da se na taj način Hrvatska vraća u razdoblje tisućljetnog mraka povijesti iz koje su žene kao ljudska bića bile isključene, protjerivane, a mnoge i spaljene na lomačama.

'Nadam se samo da će žene u ovoj zemlji iznaći snage za suprotstavljanje kriminalizaciji pobačaja, jer one jako dobro znaju da su one te koje jedine žrtvuju same sebe (svoje organe, zdravlje i život, u krajnjoj konzekvenci) za razvoj ploda u slučaju trudnoće, a ne nitko drugi umjesto njih. S tog aspekta nitko drugi o tome ne može imati više prava ili moralnog kredibiliteta o tome odlučivati', zaključila je profesorica Galić.