Iako su pregovori o pristupanju Hrvatske Europskoj uniji započeli prije punih osam godina, tek tri mjeseca uoči samog ulaska Ministarstvo poljoprivrede objavilo je vijest koja je zaprepastila hrvatske vinare: od 1. srpnja zabranjuje se prošek! Izvorno dalmatinsko desertno vino, koje se već stoljećima proizvodi sušenjem grožđa na vjetru, više se ne smije tako nazivati, a ni prodavati u hrvatskim restoranima i trgovinama, jer imenom podsjeća na talijanski prosecco, pjenušac od sorti bijelog vina
Ministarstvo poljoprivrede nije objasnilo zašto je odluka objavljena tek sada ni kako je do nje došlo - tek je rečeno da je Hrvatska u pregovorima zatražila dozvolu za korištenje tradicionalnog naziva 'prošek', da je Europska komisija zatražila povlačenje tog zahtjeva i da ga je Hrvatska potom povukla. Samo tri mjeseca uoči ulaska u Europsku uniju poslano je upozorenje proizvođačima da prilagode svoje poslovanje, odnosno pripreme se za uklanjanje prošeka s tržišta.
'To je afirmirani brend koji se proizvodi u Dalmaciji već stoljećima. Istina, ne izvozi se puno, ali svejedno su nas trebali informirati na vrijeme. Mislim da netko od pregovarača nije dobro odradio svoj posao, iznenađeni smo i zatečeni', kaže hvarski vinar Andro Tomić, inače proizvođač višestruko nagrađenog prošeka Hektorovich.
Dosad je proizvodio u prosjeku četiri tisuće litara godišnje, a upravo je pokrenuo novi projekt izgradnje objekta u kojemu bi se grožđe za prošek sušilo pomoću sunčeve energije.
'Očito se radi o cijeni našeg pristupa Europskoj uniji, no proizvođači prošeka iz Dalmacije moraju se hitno okupiti i dogovoriti strategiju kojom će iz ove loše situacije pokušati izvući nešto dobro. Trebamo pronaći neko novo ime koje će biti prepoznatljivo i koje će potrošače asocirati na prošek', kazao je Tomić za tportal. Kako se ova vrsta vina ionako proizvodi samo u Dalmaciji, on predlaže da se ubuduće naziva 'vino dalmato'.
U Dalmacijavinu u stečaju, tvrtki koja je u svojoj prošlosti proizvela milijune litara prošeka Dioklecijan i koja je prošle godine jedva spašena od propasti, nadaju se da će Vlada već nakon 1. srpnja ponovno pokrenuti postupak registriranja naziva 'prošek'.
'Nije sve izgubljeno, jer naš zahtjev skinut je s dnevnog reda radi brzine pregovora i procedura uvijek može krenuti ispočetka. U međuvremenu trebamo osmisliti novi zajednički naziv i nastojati kratkoročno ne izgubiti tržište', kazala je direktorica proizvodnje u ovoj tvrtki Lada Terzić. Ona tvrdi da je s odlukom Bruxellesa bila upoznata prije nešto manje od godine dana i nada se da država neće trenirati strogoću barem na količinama prošeka koje su proizvedene i stavljene na tržište do 1. srpnja.
'Uostalom, i u hrvatskim zakonima jasno su definirane vrste vina te prošek', upozorava ona. A kako je hrvatska proizvodnja - kao što je slučaj s većinom drugih proizvoda - u europskim okvirima potpuno zanemariva, vjeruje da će se rješenje ipak pronaći bez puno problema.
Upravo je prošek, uz sok Pipi i nekoliko vrsta vina i žestokih pića, glavni adut Dalmacijavina u stečaju, tvrtke koja je nakon nekoliko desetaka štrajkova sredinom prošle godine ipak pokrenula proizvodnju i danas uredno posluje, čekajući travanj i novu dražbu na kojoj bi se mogli pojaviti potencijalni kupci. Neslužbeno su interes pokazali investitori iz Njemačke, Kine, Italije i Rusije.
