Nuklearna elektrana Krško, u kojoj je HEP 50-postotni suvlasnik, trenutno proizvodi približno 20 posto električne energije koja se koristi u Hrvatskoj. Ujedno električna energija iz Krška doprinosi pozitivnom financijskom poslovanju HEP-a koji je u 2015. godini ostvario dobit od 1,6 milijardi kuna.

'Međutim, zbog posljedica nesreća u Černobilu i Fukushimi čine se veliki napori kako bi se poboljšali sigurnosni standardi nuklearnih elektrana. Posebice se to odnosi na zbrinjavanje radioaktivnog otpada te širenje terorizma i njegovo sve češće povezivanje s mogućnošću upotrebe nuklearnog materijala', piše Panenić.

'To je bitno ako se uzme u obzir da se u mađarskom Paksu planira dogradnja postojeća nuklearka za čak 1200 MW. Zbog kvara u toj elektrani 2003. došlo je do ispuštanja radioaktivnog plina u atmosferu kroz pukotinu u ovojnici. Budući da je Paks udaljen samo stotinjak kilometara zračne linije od Osijeka, posljedice većeg incidenta u elektrani osjetili bi Slavonci i Baranjci. Zabrinjavajuće je da i neki visoki hrvatski dužnosnici daju potporu tom projektu', dodao je Panenić misleći na Horvata, koji je rekao kako je Hrvatska zainteresiran za suradnju s Mađarima.

'Hrvatska mora pokazati povećano zanimanje i pojačati sigurnost upotrebe nuklearne energije, a s tim u vezi izrazito je značajno sudjelovanje Republike Hrvatske u radu Međunarodne agencije za atomsku energiju - IAEA. Članovi Milanovićeve vlade, potpredsjednica Pusić i ministar gospodarstva Vrdoljak, godinama su blokirali plaćanje članarine IAEA te je Hrvatska isključena iz mogućnosti aktivnog sudjelovanja u njenom radu. HEP je osigurao donaciju od 10 milijuna kuna da se plati članarina za prethodno razdoblje te time omogući hrvatskim predstavnicima da sudjeluju u radu Agencije i štite hrvatske interese', zaključio je Panenić.