Priča je jednostavna: 28. kolovoza 1895. godine Šibenik je pustio u rad hidroelektranu Krka, najstariju izmjeničnu hidroelektranu na ovim prostorima i jedan od prvih cjelovitih elektroenergetskih sustava u svijetu. Stotinu i dvadeset jednu godinu kasnije Lučić ide korak dalje – svjetlo koje je prije sto godina Šibenik izvelo iz srednjeg vijeka, on projektom 'Light is life' postavlja – u more, instalirajući prvu podvodnu javnu rasvjetu smještenu uzduž rive, jedne od najatraktivnijih gradskih šetališnih dionica – od Mula Krke do UNESCO-ve perjanice katedrale Sv. Jakova. Projekt je to koji u sebi nosi niz pozitivnih naboja, od osmišljavanja novog simboličnog identiteta grada koji se budi do postavljanja Šibenika na listu gradova s posebnom senzibilnošću za interakciju čovjeka i prirode.

'Projekt 'Light is life' osvjetljivanjem podmorja i stvaranjem dojma otvorenog akvarija u moru pred šibenskom rivom, na simboličan način želi pokazati da svjetlo stvara i utječe na život. Kad se na 240 metara dugoj šetnici upale podmorska svjetla postavljena na 1,2 metra dubine u razmaku od deset metara i s 36 reflektora dometa do 20 metara od obale obasjaju morsko predvorje grada, pred šetačima će buknuti čudesni prizor morskog života. Bit će to kao otvaranje novog posebnog prostora u kojem se grad dodiruje sa svojim okolišem', kaže Lučić.

Valja reći da su generacije Šibenčana odrastale sa željom da vide podmorje pred gradom, ali je to dugi niz godina bilo onemogućeno, sve dok se izljev gradske kanalizacije nije s Mula Krka premjestio prema otvorenom moru. Tim potezom grad ne samo da je vratio bistrinu u zaljev, nego i omogućio otvaranje zasad jedinog gradskog kupališta na Banju. No svjetlo iz mora ima i važnu poveznicu s prošlošću: Šibenik je među prvim gradovima na svijetu koji je dobio javnu rasvjetu na izmjeničnu struju. Lučić kaže kako njegov 'Light is life' želi graditi na toj obljetnici kojom je Šibenik na poseban način upisan u povijest modernog svijeta.

Cilj nam je Šibenik brendirati kao mediteranski grad svjetla, ali ne bilo kakvog svjetla. Prije sto dvadeset godina to je označilo i drugu industrijsku revoluciju, moj preformans želi priču o gradu u svjetlu pomaknuti dalje i tu svjetlosnu posebnost grada učiniti jednim od razloga zbog kojeg će turisti u budućnosti dolaziti u Krešimirov grad. Podvodna rasvjeta će i nakon nedjelje, 28. kolovoza, ostati na šibenskoj rivi i nekoliko će sati svake večeri osvjetljavati morsko dno. Cilj projekta, koji će se odvijati u nekoliko faza, jest da Šibenik bude jedan od prvih gradova koji će imati javnu rasvjetu na obnovljive izvore energije. A to otvara brojne mogućnosti – od toga da svjetlo za naše podmorsko predvorje daju solarni paneli, ali i da šetači preko posebnih bicikla sami sebi mogu priuštiti svjetlosnu atrakciju', kaže Lučić.

Priča o šibenskom svjetlu zanimljiva je jer iz povijesti za nove naraštaje donosi primjer gradonačelnika 'kakvog svićom treba tražiti'. Riječ je o Anti Šupuku, legendarnom gradonačelniku Šibenika tijekom čijeg je mandata i zahvaljujući njegovim vizijama grad dobio hidroelektranu i javnu rasvjetu. Šupuk je za gradonačelnika Šibenika izabran 1873. i bio je prvi šibenski gradonačelnik iz neke od hrvatskih stranaka i nositelj je velike pobjede nad šibenskim autonomašima. Šibenik je tada bio prvi veći grad u austrijskoj pokrajini Dalmaciji gdje je Narodna stranka uspjela osvojiti vlast. Tijekom svoga tridesetogodišnjeg mandata Šupuk je s pravom zaslužio titulu oca modernog Šibenika, bio je prvi vlasnik dužobalne putničke brodske linije, vlasnik prvih modernih industrijskih pogona, preporoditelj grada koji je izgradio vodovod, kanalizaciju, sud, bolnicu, operativnu obalu, perivoj i mnoge druge komunalne objekte. Za njegovog gradonačelničkog mandata popločane su šibenske ulice, uređeni prvi zeleni nasad, a grad je gotovo udvostručio broj stanovnika. Snagu njegove vizije potvrđuje upravo dovođenje svjetla u grad: inženjeru Vjekoslavu Meichsneru, jednom od najvećih europskih tehnoloških stručnjaka i umova s kraja 19. i početka 20. stoljeća, omogućio je izgradnju prvog svjetskog sustava proizvodnje, prijenosa i lokalne razdjelne mreže izmjenične struje. I to nakon što su ga odbili u Zadru, Splitu, Solinu, Kaštelima i Dubrovniku. Šupuk se kasnije s Meichsnerom udružio i stvorio u Šibeniku prvi svjetski tehnološki park kojeg je pokretala izmjenična struja zbog čega je Šibenik prozvan Manchesterom druge industrijske revolucije, odnosno gradom u kojem je počelo moderno doba.

'Priča o svjetlu je višeslojna, kao što vidite na primjeru Ante Šupuka, uzornog političara', kaže Lučić, zadovoljan što je njegova ideja prepoznata i podržana i među građanima i u gradskoj upravi. A evo što želi otkriti o performansu.

'Nakon što se ugasi javna rasvjeta, pod posebnim svjetlima naći će se katedrala Sv. Jakova, Kneževa palača i samostan i crkva Sv. Frane, građani će biti pozvani da se pridruže svjetlosnom spektaklu i u tom trenutku upale svjetla svojih mobitela, pametnih telefona, pa ako žele, za tu prigodu mogu ponijeti i tzv. ručne svjetiljke. Posebno me veseli podrška mog Jedriličarskog kluba Val i Wave Sailing Centra, koji će održati spektakularnu noćnu match race regatu. Regata će se voziti ispred šibenske rive, također u mraku, no luka će biti osvijetljena svjetlima sa šibenskih tvrđava', kaže Lučić ističući kako je sport jedna dimenzija performansa, a druga je kultura. U zabavnom dijelu programa pred rivom će biti usidrena plutajuća pozornica na kojoj će nastupiti mladi pijanist Borna Erceg uz sopranisticu Jelenu Pletikosu i violončelista Zvonimira Perkovića. Glazbena poslastica za publiku svakako će biti i nastup Četiri tenora.

Ideja organizatora je da se projekt tijekom dvije godine oplemenjuje i postane jedinstvenim šibenskim festivalom svjetla.