Ekonomska kriza i odgovor na nju bile su glavne teme govora o stanju EU-a predsjednika Europske komisije Josea Manuela Barrosa na plenarnoj sjednici Europskog parlamenta
'Neodrživi proračuni čine nas ranjivima. Dug i deficit brzo bujaju i razgrađuju mrežu socijalne sigurnosti. Novac koji se troši na servisiranje duga jest novac koji se ne može potrošiti u socijalne svrhe, niti za našu pripremu za suočavanje s problemom starenja stanovništva. Zadužena generacija čini naciju neodrživom', posebno je naglasio predsjednik Europske komisije. Nadamo se da je i hrvatska Vlada slušala ovaj govor.
U svojem prvom takvom obraćanju, po uzoru na redovite govore američkih predsjednika o stanju nacije, a s obzirom na dužinu – 10 stranica – i na još neke druge predsjednike, Barroso je u svojem drugom mandatu na čelu Europske komisije kazao da je 'počeo oporavak, ali i da nije ravnomjerno raspodijeljen unutar Unije'.
DOSTA JE PRORAČUNSKE EKSPANZIJE!
'Rast će ove godine biti vjerojatno veći od prvotnih prognoza, a nezaposlenost, koja je još uvijek previsoka, prestala je rasti. Međutim, jasno je da nesigurnost i rizici ostaju i dalje na snazi, i to ne samo izvan EU-a', istaknuo je Barroso. Upozorio je i da je 'unutarnje europsko tržište najveća vrijednost, ali da nije dovoljno iskorišteno'.
'Sada je vrijeme izlaska iz proračunske ekspanzije tijekom koje su europske vlade pretakale novac poreznih obveznika u financijski sektor da bi podignule likvidnost i ublažile bankarsku krizu', kazao je Barroso.
I dodao da 'bez strukturnih reformi nećemo imati održivi razvoj. Moramo iskoristiti sljedećih 12 mjeseci za ubrzanje naše reformske agende. Sada je vrijeme za modernizaciju našeg socijalnog tržišnog gospodarstva da bismo se suočili s globalnom konkurencijom i odgovorili na demografske izazove'.
No istaknuo je da je 'u područjima energetske međupovezanosti, istraživanja i pomoći pri razvoju, svaki euro potrošen na europskoj razini značajniji nego na nacionalnoj razini'. S druge strane, 'velik broj malih i srednjih poduzeća 'podavio se' u regulatornim čvorovima'.
Stoga je 'Komisija stavila na stol prijedloge da bi generirala godišnju uštedu od 38 milijardi eura za europske kompanije', dodao je Barroso te istaknuo da su 'poticanje inovacija, smanjenje birokracije te razvijanje visokokvalificirane radne snage osiguravatelji toga da europska proizvodnja i dalje bude dio svjetske klase'.
UVOĐENJE EUROPSKIH OBVEZNICAI POREZA BANKAMA?
Barroso je najavio i da će predložiti uvođenje europskih obveznica kojima bi se financirali veliki europski infrastrukturni projekti. 'Trebali bismo istražiti nove izvore financiranja velikih europskih infrastrukturnih projekata. Naprimjer, predložit ću uvođenje obveznica EU-a zajedno s Europskom investicijskom bankom', rekao je Barroso zastupnicima EP-a.
Zamisao o uvođenju europskih obveznica nije nova i oko nje nema suglasnosti zemalja članica jer se bogatije zemlje pribojavaju rizika da na njih padne teret zajedničkog zaduživanja.
Barroso je rekao da EU poduzima korake za jačanje transparentnosti bankarskog poslovanja te da je Komisija predložila da se jamstvo za ušteđevine građana podigne na 100.000 eura. Također je rekao da više nisu mogući spekulativni napadi. 'Dani klađenja da će nečija tuđa kuća gorjeti iza nas su', rekao je.
Barroso je istaknuo da banke, a ne porezni obveznici, moraju snositi troškove svog lošeg poslovanja. 'I dalje ćemo inzistirati da banke, a ne porezni obveznici, moraju platiti troškove vlastitih rizika ili stečajeva. Kao dio tog pristupa, također branim uvođenje poreza na financijske aktivnosti i ove jeseni ćemo izaći s takvim prijedlozima', dodao je.
Barroso je istaknuo i kojih mu se pet izazova čine najvažnijima pred Europskom unijom: 'Rješavanje gospodarske krize i jačanje koordinacije gospodarskih politika, stvaranje novih radnih mjesta, stvaranje zajedničkog prostora slobode i sigurnosti, pokretanje pregovora o sljedećem višegodišnjem proračunskom okviru i jačanje uloge EU-a u svijetu.
ZAJEDNO SMO JAČI
'Ovo je trenutak istine za Europu. Europa mora pokazati da je više od 27 različitih nacionalnih rješenja. Možemo ili zajedno plivati ili svaki za sebe potonuti. Uspjet ćemo samo ako na nacionalnoj, regionalnoj ili lokalnoj razini budemo razmišljali europski', zaključio je Barroso.
U kontekstu jačanja uloge Unije u svijetu, kao uspjeh je spomenuo proširenje. 'Kad razgovaramo o našim svakodnevnim problemima, ponekad zaboravljamo naše uspjehe - mirnu i uspješnu tranziciju prema Europskoj uniji koja je sada dvaput veća i koja i dalje pregovara o novim pristupanjima. Zdravu valutu, euro, koja je najjača valuta na svijetu. Snažno partnerstvo s našim susjedima koje nas jača.'
REFORME, FINANCIJE I GRČKA
Nakon njegovog govora uslijedila je rasprava u parlamentu, a u Strasbourgu se očekuju još neke važne stvari, poput sastanka europskih ministara financija koji će raspravljati o ekonomskoj krizi i regulaciji bankarske industrije.
Grčka bi trebala saznati je li dovoljno učinila s reformama da bi dobila još novca od svojih europskih susjeda, a ministri će raspravljati upravo o europskom sustavu financijske regulacije koji bi trebao spriječiti reprizu druge krize.
Britanska financijska industrija grize se od muke pitajući se hoće li to značiti još više birokracije i utjecaja izvan samog Cityja, a što će sezati do kontinentalnog dijela Europe.
