Grad Zagreb raspisao je javnu nabavu za jednogodišnju opskrbu električnom energijom svojih ustanova (škole, vrtići, domovi zdravlja...), Holdinga, ZET-a, GSKG-a, Vodoopskrbe i Velesajma, procijenjene vrijednosti 113.855.622 eura bez PDV-a (857,78 milijuna kuna). Grad procjenjuje da za taj iznos treba dobiti okvirno 282.609.287 kilovatsati (kWh). Rok za dostavu ponuda je 14. ožujka, rok za donošenje odluke 120 dana, a ponude trebaju biti valjane do 14. srpnja
Podsjetimo, na nabavu raspisanu u kolovozu prošle godine, kada je Grad dvogodišnji okvirni sporazum procijenio na 776,7 milijuna kuna za 562,732,510 kWh, nije se nitko javio.
Bilo je to vrijeme u kojem su cijene struje divljale, a s obzirom na to da ponuda nije bilo, nabava je poništena. Za usporedbu, recimo da je Grad s HEP-om 2020. godine potpisao dvogodišnji okvirni sporazum težak 240,1 milijun kuna za 467.080.100 kWh te da je procjena na nabavi bila 387 milijuna kuna. Na kraju je platio 67,5 milijuna kuna više od ugovorenog zbog rasta cijena.
Paralelno gradskom poništavanju nabave, Vlada RH donijela je mjere kojima je ograničila cijenu struje za građane na 59, odnosno 88 eura za megavatsat (MWh), za poduzetnike (180/250 eura/MWh), ali i za lokalnu samoupravu. Tako su županije, gradovi, općine te ustanove u njihovu vlasništvu stavljeni u kategoriju univerzalne usluge za kućanstvo s prosječnom cijenom od 62 eura/MWh.
vezane vijesti
Mjere su donesene na rok od šest mjeseci koji istječe 31. ožujka i svi se pitaju što će biti nakon toga. Premijer Andrej Plenković je prije nekoliko dana poručio da su nadležni ministri zaduženi da pripreme i analiziraju situaciju nakon 1. travnja.
Cijene struje na burzama proteklih mjeseci bile su u padu i, za razliku od 450 eura/MWh u rujnu prošle godine, odnosno 273,72 eura/MWh, koliko je iznosio prošlogodišnji prosjek, posljednjih mjeseci, prema podacima s burze električne energije u Budimpešti (HUDEX), koja je referentna za tržište Hrvatske, kreću se između 140 i 170 eura za megavatsat.
No i ta cijena je znatno viša nego što je bila u 2021. godini, kada je prosjek bio 113,86 eura/MWh, ali i viša nego što je građani plaćaju danas.
Najveći gutač struje u Zagrebu je ZET, ujedno najveći višegodišnji gubitaš koji je to prestao biti zahvaljujući velikim gradskim subvencijama. Od spomenutih 113,85 milijuna eura, na ZET bi trebalo otpasti 31,85 milijuna eura, što je više od sve 344 gradske ustanove (vrtići, škole, zdravstvene ustanove, muzeji, kazališta...) zajedno. Za sve njih predviđeno je 27,2 milijuna eura. Odmah iza ZET-a po potrošnji struje je Vodoopskrba i odvodnja, za koju je predviđeno 28,3 milijuna eura.
Nevezano za to hoće li Vlada produžiti mjere kako je to do sada činila ili u nekom drugom obliku, ili ih pak u potpunosti ukinuti, što bi nedvojbeno dovelo do novog inflatornog udara, u Zagrebu će voda 1. ožujka poskupjeti za 15 posto, a nakon što je postignut dogovor sa sindikatima Holdinga o povećanju plaća i materijalnih prava, moglo se čuti da će i cijene prijevoza ići gore. Pitanje je samo u kojem trenutku i koliko.
