Naime zorno prikazuju upravo kakva je ta podjela među građanima, a prema brojkama je vidljivo da se Hrvatska podijelila na selo i grad, na istok i zapad. Kako ta podjela izgleda na najurbanijem području RH, u Gradu Zagrebu (55,9 'za' – 45,3 'protiv'), pogledali smo na stranicama DIP-a.

Kao i ostatak države, glavni grad se u glasovima podijelio na urbanije i manje urbane dijelove. Tako su primjerice gradske četvrti koje čine strogi centar grada bile 'protiv', a rubne četvrti glasale su mahom 'za'. Donji grad, Gornji grad i Trnje glasali su tako uvjerljivo protiv, a susjedne su bile mnogo teže za odrediti. Peščenica, Maksimir i Novi Zagreb zapad imaju pretežno izjednačene rezultate, s blagom prednošću onih koji su glasali 'za', a isto tako samo mala prednost glasova 'protiv' može se iščitati iz rezultata glasanja za Trešnjevku i Novi Zagreb istok. Uvjerljivo 'za' glasale su rubne gradske četvrti Dubrava, Sesvete, Stenjevec, Podsused, Podsljeme i Brezovica.

Novi Zagreb

Koliko je zaista važna urbaniziranost u odnosu na rezultate, možda najbolje pokazuje primjer Novog Zagreba. Podijeljen na dvije gradske četvrti, Novi Zagreb je dao i dva različita rezultata. Od 11 kvartova koji sačinjavaju Istok, u njih čak sedam – Zapruđu, Utrinama, Sloboštini, Sopotu, Dugavama, Središću i Travnom - glasalo se uvjerljivo 'protiv' (mjereći broj glasačkih mjesta koja su dala natpolovičnu većinu), a kao i na razini cijelog grada, na strani 'za' bili su rubni dijelovi četvrti – Veliko polje, Jakuševac, Hrelić i Buzin.

Novi Zagreb zapad pak u većini je glasao 'za', i to zahvaljujući upravo rubnim dijelovima. Od 16 kvartova koji čine Zapad, 'protiv' su glasala samo tri – Siget, Trnsko i Kajzerica. Iako ove brojke izgledaju kao da je glas 'za' odnio veliku pobjedu u četvrti N.Z. zapad, prema osnovnom kriteriju, ukupnom broju glasova, razlika nije tako velika. Obradom ovih rezultata u oči upada da je Zagreb unutar tramvajske zone glasao 'protiv' (s izuzetkom Dubrave), a dijelovi grada do kojih ne dopire 'plava željeznica' opredijelili su se 'za'.

Urbano i ruralno

Potvrđuje to i situacija na Črnomercu jer su 'protiv' bili samo njegovi jugoistočni dijelovi, uz Ilicu, dok su ostali bili 'za'. Od osam kvartova koji sačinjavaju ovu četvrt, tri su glasala 'za', a pet 'protiv', ali podjela je očita kao i u Novom Zagrebu. Na Kegliću, u Bartola Kašića i na Jelenovcu tek jedno od devet glasačkih mjesta tako ne broji natpolovičnu većinu glasova 'protiv', ali druge strane, opcija 'protiv' broji natpolovičnu većinu glasova na samo četiri od 21 glasačkog mjesta u preostalih pet kvartova Črnomerca.

Najveća gradska četvrt Trešnjevka (Trešnjevka sjever i jug), iako većinski zaista jest glasala 'protiv', u biti je vrlo izjednačena. Posebno se to vidi ako se usporedi broj glasačkih mjesta. Razlika u gotovo stotinu glasačkih mjesta (točno 96) na cijeloj Trešnjevci tek je u desetak više onih na kojima je prevagnulo 'protiv'. Kao i u ostatku grada, i ovdje vrijedi kriterij 'tramvajske zone'. Maksimir i Peščenica glasali su gotovo identično kao i Trešnjevka, s tim da tijesnu pobjedu odnose glasači koji su za unošenje definicije braka u Ustav.

Na drugom kraju spektra od strogog centra grada očekivano su Dubrava, Sesvete i Breznica na istoku, Podsused na zapadu te Podsljeme na sjevernom rubu Zagreba. Dubrava je, uz to što je opcija 'za' odnijela pobjedu s premoćnih 75 i više posto, 'domaćin' i jednog od rekordnih rezultata na području cijele države. Na jednom od glasačkih mjesta u kvartu Klaka čak 94,64 posto glasača glasalo je 'za'. Pažnju na tom mjestu ipak privlači rijedak podatak da od 690 listića, koliko ih je bilo u kutijama, nijedan nije nevažeći. Čak i na mjestima s manje od 250 glasača gotovo je to nezabilježeno u cijelom gradu.