'Nemam saznanja da postoji ugovor za eksploataciju geotermalne vode. SRC Mladost nalazi se u sklopu ustanove Upravljanje sportskim objektima (USO), oni su pravna osoba za sebe i nemam saznanja da postoji ugovor Grada Zagreba za eksploataciju geotermalne vode. Grad Zagreb nema ugovor o eksploataciji geotermalne vode', kazala je na pretposljednjoj sjednici zagrebačke Gradske skupštine Mirka Jozić, gradska pročelnica za gospodarstvo.

Jozić je tako odgovorila na pitanje zastupnika Vladimira Ferdeljija, do kojeg je došla informacija da je Grad, nakon što je odlučio s Inom ugasiti Terme Zagreb, započeo kupovati geotermalnu vodu za SRC Mladost od tvrtke Element Energetika. Ferdeljija je uz spomenuto zanimalo po kojoj cijeni Grad kupuje vodu danas, a po kojoj je kupovao prije.

Tri tjedna nakon njegova upita jasno je da je Grad Zagreb u ime USO-a najprije raspisao pregovarački postupak bez prethodne objave, da bi 14. ožujka 2017.godine potpisao jednogodišnji ugovor s Element Energetikom za iznos od 2,16 milijuna kuna.

Grad je početno procijenio vrijednost nabave na 1,62 milijuna kuna s PDV-om, da bi na kraju potpisao ugovor na 2,16 milijuna kuna. Druge opcije nije ni bilo jer Element Energetika ima isključivo pravo na prodaju vode s bušotine na Mladosti.

Kolika je cijena metra kubnog geotermalne vode za potrebe kompleksa Mladost, u obavijesti o sklopljenim ugovorima u Elektroničkom oglasniku javne nabave nije navedeno.

Na upit tportala iz USO-a su odgovorili kako su vodu od Ine, dok je ona bila koncesionar do rujna 2015. godine na Geotermalnom polju Zagreb, u sklopu kojeg se nalazi bušotina Mladost, kupovali za 6,55 kn/m3 bez PDV-a i da ta cijena vrijedi danas. Koliko su vode kupili u 2017., iz USO-a su najavili da će odgovor dostaviti naknadno, ali do zaključenja teksta on nije stigao.

No to nije teško izračunati s obzirom na to da je poznata visina potpisanog ugovora i cijena kubnog metra geotermalne vode.

To bi značilo da je za godinu dana Grad za potrebe SRC-a Mladost odlučio kupiti 265.244 kubnih metara vode.

U odnosu na prijašnje godine, radi se o značajnom odstupanju jer 2013. godine kupljeno je 207.196 m³, 2014. - 211.693 m³,  2015. - 199.347 m³ i 2016. - 161.844 m³.

Dakle, u 2017. godini Grad je sklopio ugovor za više od sto tisuća kubnih metara geotermalne vode više nego u 2016. godini. 

Da je i u godinama prije 2013. godine situacija bila slična, potvrđuje stručni članak 'Uporaba geotermalnih resursa na području Zagreba u cilju gospodarskog razvitka' objavljen 2009. godine, čiji su autori diplomirani inženjeri naftnog rudarstva iz Ine Alojz Getliher i Siniša Horvat, koji su u njemu naveli kako srednja godišnja proizvodnja geotermalne vode za potrebe SRC-a Mladost iznosi 141.035 kubnih metara.

Kao razlog za kupovinu veće količine iz USO-a navode kako su se za to odlučili temeljem procjene. 

Vlasnici Element Energetike su braća Ivan i Robert Vuk. Potonji je bivši pomoćnik direktora HEP Toplinarstva, za kojeg je HEP prije godinu i pol utvrdio da je bio u sukobu interesa, uz kršenje Zakona o radu jer je istovremeno bio suvlasnik spomenute tvrtke koja je ugrađivala razdjelnike i pomoćnik direktora u HEP Toplinarstvu. Nakon te afere sporazumno su se razišli.

Iako smo od Vuka zatražili da nam odgovori na nekoliko pitanja, između ostalih prodaje li njegova tvrtka vodu iz bušotina pored nezavršene Sveučilišne bolnice u Blatu, koja služi za grijanje i hlađenje skladišta što se nalaze tamo, on je to odbio uz obrazloženje kako 'nakon konzultacija s poslovnim partnerima o samim detaljima pojedinih poslovnih odnosa nije ovlašten davati izjave'.

Međutim potvrdio je da Element Energetika surađuje s Gradom Zagrebom, kao i s društvom GPC Instrumentation process (GPC IP) na više projekata. GPC IP je tvrtka, kao što smo već pisali, koja je krajem rujna 2016. godine nakon javnog natječaja, na koji se jedina javila, dobila mogućnost za dodatno istraživanje geotermalne vode na eksploatacijskom polju GTP Zagreb radi davanja koncesije za eksploataciju geotermalne vode.

GTP Zagreb se proteže na 54 kvadratna kilometra i ima četrnaest bušotina. Bušotine na tri lokacije - Mladost, Klinička bolnica Novi Zagreb i Lučko - u funkciji su i iz njih se koristi geotermalna voda za grijanje i hlađenje objekata.

Nakon proteka od tri godine ili, preciznije, do 31. ožujka 2020. godine nadležno Ministarstvo zaštite okoliša i energetike morat će GPC IP-u ponuditi sklapanje ugovora o koncesiji na nekoliko desetljeća.

GPC IP vrši eksploataciju na GTP-u Zagreb, a nakon toga vodu od njih otkupljuje Element Energetika i prodaje je Gradu za potrebe SRC-a Mladost. GPC IP u vlasništvu je poduzetnika Željka Jurilja i njegovih partnera iz Francuske. Jurilj je pak  svojedobno preko tvrtke GEOen od Ine i HEP-a preuzeo projekt gradnje geotermalne elektrane u Velikoj Cigleni pokraj Bjelovara.

Jurilj je za tportal kazao kako su Element Energetiku angažirali kao vanjsku tvrtku, kao što angažiraju i sve druge, poput Crosca.

'Angažiramo ih za specijalističke poslove, a tako smo i s Element Energetikom sklopili ugovor prema kojem će oni obavljati tu djelatnost za određenu proviziju. Mi prodajemo njima vodu, a onda se oni dalje bave distribucijom, održavanjem, popravljanjem i očitavanjem brojila', naveo je Jurilj i dodao da na sve što se proda treba platiti državi naknadu za pridobivene količine te da oni nadležnom ministarstvu uredno ispostavljaju izvješće i obračun.

Upitan kako vrši eksploataciju ako njegove tvrtke nema zavedene u Registru koncesija pri Ministarstvu financija, Jurilj nam je dostavio obavijest o upisu u Registar s brojem pod kojim je ugovor upisan i registarski list izdan od Ministarstva zaštite okoliša i energetike, iz kojeg je razvidno da je ugovor zaključen u srpnju 2017. godine.

'Pretpostavljam da upis traje neko vrijeme, ali bez obzira na to ako su kasnili, to naše društvo ni u kakvom pogledu ne oslobađa obveze plaćanja, neovisno o trenutku formalnog upisa', kazao je Jurilj.

Međutim u spomenutom ministarstvu navode da tvrtka koja vrši dodatna istraživanja mora biti registrirana u Registru Ministarstva financija (MIF). Iz MIF-a pak navode da predmetni ugovor nemaju evidentiran u Registru koncesija i da nemaju saznanja vrši li se eksploatacija na GTP-u Zagreb.   

Prije nego je GPC IP dobio mogućnost za dodatno istraživanje geotermalne vode pravo na to imala je do rujna 2015. godine Ina, odnosno Terme Zagreb (tvrtka koju su u podjednakom udjelu 2008. godine osnovali Ina i Grad Zagreb).

Ideja je bila da se na prostoru u Blatu izgrade terme, a projekt je procijenjen na 50 milijuna eura. Ina je imala bušotine, a Grad Zagreb vlasnik je zemljišta na kojem se one nalaze.  

U devet godina (2008.- 2017.) potrošeno je više od pet milijuna kuna na plaće zaposlenika, kupovinu automobila, izradu elaborata, plana idejnog projekta, izradu kemijskih analiza vode, idejnog plana sadržaja kompleksa, baznu studiju...

U jednom trenutku Ina je odlučila prodati bušotine GPC IP-u, koji je nakon toga dobio i mogućnost za dodatno istraživanje geotermalne vode na eksploatacijskom polju GTP Zagreb radi davanja koncesije za eksploataciju geotermalne vode.

Terme Zagreb na taj se natječaj nisu javile i Grad je propustio priliku imati u vlasništvu, osim zemljišta, i koncesiju na ono što je pod zemljom. Zašto se Terme nisu javile na natječaj, zanimalo je Ferdeljija, ali odgovor na to pitanje nije dobio ili, preciznije, pročelnica Jozić odgovorila mu je da bi i u slučaju da je Grad kupio bušotine od Ine svejedno morao pronaći stručnjake koji bi vršili eksploataciju jer u Gradu nema takvih stručnjaka. 

Krajem 2017. Ina je odlučila likvidirati Terme, a Grad se složio s tim.

No od gradnje termalnog kupališta s nekim novim partnerom u Gradu, tvrde, ne odustaju.