Kathleen Smith iz US Geological Surveya kaže da u kanalizaciji ima zlata, srebra i platine u količinama koje bi bilo komercijalno isplativo eksploatirati.

Smith i njezini suradnici ističu da bi izvlačenje teških metala, među kojima i olova, iz kanalizacije bilo korisno za okoliš jer bi smanjilo toksičnost gnojiva i otpadnih voda.

'Ako se možemo oslobađati nekih nepoželjnih metala koji trenutno ograničavaju količine biokrutina koje se mogu koristiti na poljima i u šumama te u isto vrijeme eksploatirati vrijedne metale i druge elemente, dobit ćemo dvostruku korist', rekla je Smith.

Prema istraživanju Arizona State Universityja, provedenom u više američkih naselja, grad od milijun stanovnika, dakle veličine slične Zagrebu, svake godine u kanalizacijski sustav ispušta dragocjene metale u vrijednosti oko 13 milijuna dolara.

Prikupljanje teških metala iz kontroliranog sustava kanalizacije zapravo bi bilo ekološki prihvatljivije od eksploatacije u rudnicima jer se u ovim potonjima koriste opasne kemikalije štetne za okoliš. U kanalizacijskim pročišćivačima ne bi postojala opasnost istjecanja u okoliš kakva postoji u rudnicima.

Prema rezultatima istraživanja predstavljenog na konferenciji National Meeting & Exposition u organizaciji American Chemical Societyja u Denveru, koncentracije zlata u kanalizacijama gradova usporedive su s onima u komercijalnim rudnicima.

Dragocjeni metali posljednjih godina sve više se koriste u svakodnevnim kućanskim proizvodima kao što su šamponi, deterdženti te čak odjeća jer u obliku nanočestica sprječavaju stvaranje neugodnih mirisa. Ovi metali ulaze u otpadne vode i završavaju u kanalizaciji gdje se zajedno s izmetom koncentriraju u krutom otpadu.