Zamjenik primorsko-goranskog župana Petar Mamula rekao je u ponedjeljak da se Zakon o brdsko-planinskim područjima ne provodi jer nisu doneseni podzakonski akti niti su osigurana financijska sredstva, a Gorani i svi svi koji žive u tim područjima i dalje su u nepovoljnom položaju
Mamula je na redovitoj konferenciji za novinare županijske uprave pozvao mjerodavne da se u vezi s provođenjem tog zakona nešto poduzme. Podsjetio je da je nakon ukidanja starog zakona bilo obećanja o financijskim sredstvima koja će se novim zakonom usmjeriti u razvoj brdsko-planinskog područja.
Istaknuo je da je iz županijskog proračuna za 2021. osigurano 750 tisuća kuna za projekte u Vrbovskom, za sufinanciranje izgradnje reciklažnog dvorišta i jaslica, što, kako je dodao, možda nije puno, ali županija za Gorski kotar na godinu izdvaja nekoliko milijuna kuna. Ocijenio je da je ono što država radi neplanski, pri čemu je podsjetio na potpisivanje ugovora kojim je u petak goranskim lokalnim jedinicama iz državnog proračuna osigurano oko milijun kuna.
"Ono što država radi je neplanski i bez vizije, reagira na potrebe goranskih načelnika i njihove projekte, što je hvalevrijedno, i taj dio ne bih želio kritizirati, ali taj pristup pokazuje potpuni nedostatak vizije kada se govori o pristupu razvoju potpomognutim i brdsko-planinskim područjima.
Tako dodatno povećavamo jaz između razvijenih sredina, kao što su područja četiri velika grada i županije kao što je Primorsko-goranska županija, s dijelovima naše zemlje, kao što je Banija, koja je nedavno pogođena i potresom", rekao je Mamula.
Župan Zlatko Komadina izvijestio je o ulaganjima u školstvo, pri čemu je podsjetio da je Županijska skupština u održavanje školskih objekata 2021. godine odlučila uložiti 22 milijuna kuna za 44 objekta te da radovi traju.
Na pitanje o ulaganjima države na području županije, o kojima je nedavno govorio i predsjednik Vlade Andrej Plenković, te o spašavanju "3. maja", odgovorio je kako smatra da ozbiljne poslove iznad milijarde kuna nema tko financirati, nego iz EU fondova ili iz državnog proračuna. "Svi uplaćujemo u državni proračun, svi smo porezni obveznici i zbog visoke centralizacije Hrvatske takve projekte mora financirati Vlada, to je tako u svakom dijelu Hrvatske", dodao je.
Komadina je rekao da "3. maj" završava novogradnju 514 projektom međufinanciranja, da država odobrava novac kako bi brod bio završen, da ga se proda i smanje izdana Vladina jamstva. To je model o kojem su se dogovorili ministar Marić i predsjednik Vlade Plenković, rekao je i zahvalio predsjedniku Vlade što "3. maj" održava na životu.
"No, to je sad vatrogasna priča", rekao je Komadina, ističući da je "3. maj" još stečajna imovina Uljanika te da treba razriješiti njegov pravni status kako bi počeo ugovarati brodove na tržištu.
Na upit o ulaganjima u županiji, koje je naveo premijer, Komadina je odgovorio da se u županiji predugo čeka na novu bolnicu.
"Mislim da će se naši građani složiti da predugo čekamo bolnicu. Ovdje je Medicinski fakultet, velika struka i naše klinike su zaslužile imati moderne uvjete. Ovo što se sada gradi je pola bolnice, potrebna je i druga zgrada da se objedine svi lokaliteti, da se mogu ugasiti stari", rekao je.
Ulaže se u pomorsko dobro, na lučke terminale, rekao je Komadina i dodao da treba modernizirati željeznicu i da su potrebne nove priključne ceste, a tih ulaganja ne može biti bez države.
"S druge strane, ne bi ih bilo bez našeg prostornog plana, projekata i strategije razvoja županije. Sve što država ulaže sukladno je strategiji razvoja županije, jer je ona na takvoj geostrateškoj poziciji da može najbrže vratiti ulaganja države i zato uvijek pozivam da se u našu županiju što više ulaže", istaknuo je.
Komadina je ocijenio i da je u izbornim vremenima uvijek prisutan politički folklor. "Svatko će govoriti u što je sve uložio. Meni je važno da se projekti dešavaju, da građani imaju koristi od toga, da kvalitetnije žive i da se stvaraju nova radna mjesta. Učinit ću sve da surađujem sa svakom hrvatskom Vladom, na dobrobit naših građana", zaključio je.