Nevladine udruge uvjerene su da zakon uopće ne bi trebalo donositi jer je štetan i pun nepravilnosti. 'Jedna od stvari su kriteriji za određivanje što može biti strateški projekt, koji su vrlo paušalno, vrlo neodređeno propisani u zakonu. Tako da je moguće da jedna malo veća delikatesna trgovina koja zapošljava petero zaposlenika postane strateški projekt. Ono čega se iz perspektive zaštite okoliša najviše bojimo jest što su ovim zakonom propisani iznimno kratki rokovi za dobivanje svih dozvola, pa i tako procjena utjecaja na okoliš neće moći biti provedena na način kako je to za sve ostale projekte', upozorila je Željka Leljak Gracin iz Zelene akcije.

Sličan zakon, dodala je, ima i Mađarska pa se toj zemlji, primjerice, dogodilo da je casino izgrađen usred parka prirode.

'Radi toga što se bojimo da se tako nešto dogodi u Hrvatskoj, smatramo da ovaj zakon ne treba donijeti', rekla je Gracin.

Nevladine udruge još je više zabrinulo što je nakon prvog čitanja iz prijedloga zakona izbrisan članak 8. koji je onemogućavao da investitor strateškoga projekta bude osoba koja ima pravomoćnu presudu za kazneno djelo iz područja gospodarskog kriminala.

'Ovaj zakon, suprotno onome što nam s raznih strana Vlada i političke stranke poručuju, zapravo ne skraćuje proces provedbe strateških projekata, nego zaobilazi neke ključne razine odlučivanja o planiranju u prostoru. Ovim zakonom isključena je lokalna uprava, predstavnička tijela lokalne zajednice isključena su iz mogućnosti utjecaja na bilo koji način na strateške projekte. Ne radi se o vremenskom skraćivanju, nego o preskakanju nekih ključnih razina donošenja odluka u Hrvatskoj. Mislimo da je to štetno, to će dovesti do divljanja kapitala u prostoru, a ovim člankom pokazujemo na one koji će divljati u prostoru. Svi ovi prekršitelji i kršitelji zakona bit će dobrodošli u Hrvatskoj. Oni su ti koji ne žele prostorne planove, oni su ti koji ne žele suglasnost lokalne zajednice, oni su ti koji žele uzimati, a ne davati lokalnoj zajednici', rekao je Teodor Celakoski iz Prava na grad.

Zbog brisanja članka 8 zabrinuti su i u GONG-u. 'To pokazuje jedan apsurd – za bilo kakvo zapošljavanje u javnoj upravi građani moraju ishoditi potvrdu o nekažnjavanju, a za sve ove tzv. strateške investitore ne vrijedi takva odredba. Oni mogu sudjelovati u gospodarskom kriminalu, biti optuženi za primanje i davanje mita, biti optuženi za zlouporabu položaja i ovlasti', rekla je Nives Miošić iz GONG-a.

Međutim, odustajanje od izglasavanja ovakvog zakona traže i u Udruženju hrvatskih arhitekata.

'Zakon i dalje sadrži neprihvatljive i kontraproduktivne odredbe kojima se propisuje da za strateške projekte nije potrebna izrada provedbenih, urbanističkih dokumenata, znači urbanističkih planova i detaljnih planova uređenja. Ova je odredba sasvim neshvatljiva, ona nanosi štetu kako hrvatskom prostoru jer sami sebi ukidamo one osnovne elemente kontrole razvoja u prostoru. S druge strane, krajnje je neproduktivna i kriva za svakog iole ozbiljnog investitora koji je zainteresiran za uspjeh projekta jer provedbena urbanistička dokumentacija je dio nužne projektne dokumentacije i jedina vrsta dokumenta koja garantira kvalitetnu provedbi i uklapanje u osnovne infrastrukturalne karakteristike pojedinog zahvata', rekao je Hrvoje Hrabak.