Istovremeno oni ne žele davati prognoze ili, kako kažu, 'lažna ohrabrenja' kada bi se to moglo realizirati, piše Deutsche Welle. Iako je svojevremeno 2018. godina (kao simbolika stogodišnjice završetka Prvog svjetskog rata) djelovala kao realnost za pristupanje zapadnog Balkana Uniji, sada to više nije slučaj. Pristupanje postaje sve zahtjevniji proces, a atmosfera i raspoloženje u EU ne idu u prilog proširenja.
'Nije vrijeme za smjele poteze', kaže Marija Eleni Koppa izvjestiteljica Europskog parlamenta za proširenje. 'Poslije ulaska Hrvatske osnovni je trend, i žao mi je zbog toga, tzv. konsolidacija same Unije. To znači da do novog proširenja vjerojatno neće doći u ovom desetljeću', smatra Kopa.

Kao predstavnica grčkih parlamentarca, ona kaže da se već odustalo od ideje nekadašnjeg grčkog premijera Giorgosa Papandreoua da se tijekom sljedećeg grčkog predsjedanja Europskom unijom, u prvoj polovici 2014. godine, održi Solunski summit II, na kome bi se fokus EU-a ponovo vratio na zapadni Balkan. 'Sada, realno, možemo se nadati da ćemo u tom razdoblju moći započeti pregovore sa Srbijom, organizirati Međuvladinu konferenciju i otvoriti poglavlja 23 i 24. Očekujemo da bi Albanija već u prosincu mogla dobiti status kandidata. Za ostale nisu predviđena važnija događanja', kaže Koppa.

U Europskoj uniji svi će se složiti da je u posljednjih deset godina došlo do napretka u samoj regiji. Kao dva najveća izazova na zapadnom Balkanu u Bruxellesu danas vide pitanje imena Makedonije i nefunkcioniranja Bosne i Hercegovine, za čiju će političku situaciju u EU reći da se nije popravila 'još od Solunskog summita 2003'. Istovremeno, ukazuje se na potrebu uspostavljanja zdrave demokracije u regiji, na nedostatke u oblasti vladavine prava, na korupciju i kriminal, slobodu izražavanja i daljnje postojeće etničke i bilateralne probleme. Iznad svega, dolazi važno poglavlje ekonomije. 'Došlo je vrijeme da s rada na miru i stabilnosti prijeđemo na polje ekonomije', smatra glavni tajnik Vijeća za regionalnu suradnju Goran Svilanović i dodaje: 'Sve je u ekonomiji – ako nas vide kao jednake, unutra smo, ako ne, nismo.'

O tome koliko se zemlje zapadnog Balkana mogu mjeriti s članicama Europske unije govori i podatak da prosjek bruto društvenog proizvoda (BDP) u regiji predstavlja tek 38 posto prosjeka zemalja-članica Unije. I dok se zemlje regije žale na 'izbirljivost i zahtjevnost' Europske unije, istraživanja pokazuju da građani zapadnog Balkana i dalje žele postati dio EU-a, na prvom mjestu zbog nade u ekonomski prosperitet. Zatim dolazi želja za uređenom državom. S druge strane, Europska unija očekuje 'đake s najboljim ocjenama i vladanjem', ali ne poriče da je upravo politika proširenja bila jedna od njenih najuspješnijih politika, najefikasniji način osiguravanja 'izvana i iznutra'. Ulazak Hrvatske u EU pozdravili su tako i jedni i drugi:

'Mi to vidimo kao ogromno ohrabrenje, kao činjenicu da je članstvo moguće', poručuje Svilanović, dodajući: 'Ako mogu oni, zašto ne bismo mogli i mi? Možda će nam biti potrebne godine, ali to nam je dostupno unatoč svemu.'

I dok se neslužbeno spominju 'tri nove članice u idućih deset godina' ili 'cijela regija do 2025-2030', sporo, ili ipak samo 'po pravilima', proces proširenja nastavlja svoj život.