Dijagnozu virusa u zemljama EU-a tijekom 2016. dobilo je više od 29.000 testiranih, što je lagani porast u odnosu na prethodnu godinu, izvijestili su ECDC i WHO.

Direktorica ECDC-a Andrea Ammon je pojasnila da prosječno između zaraze virusom i postavljanja dijagnoze prođu tri godine, dodajući da to znači kako su pacijentove prognoze puno lošije nego da se za zarazu doznalo ranije. 

Usto je virus puno teže kontrolirati, a i veća je vjerojatnost da ga je zaraženi, ne znajući, prenio na druge osobe.

'Europa mora učiniti puno više u borbi protiv HIV-a', upozorila je Ammon. 

Ove je godine virusom koji uzrokuje AIDS u 53 zemlje šire europske regije HIV-om zaraženo oko 160.000 ljudi. Osamdeset posto zaraženih je iz zemalja istočne Europe, a najviše ih je evidentirano u Ukrajini. Ondje je na 100.000 stanovnika zaraženo 33,7 osoba, a najmanje slučajeva zaraze zabilježeno je u Latviji - na 100.000 osoba zaraženo ih je prosječnao 18,5. 

Po podacima Instituta Robert Koch u Njemačkoj je 2016. HIV-om zaraženo 3000 osoba, a od posljedica AIDS-a ih je umrlo 460. 

'Riječ je o najvećem broju evidentiranih slučajeva u samo godinu dana. Ako se ovakav trend nastavi nećemo uspjeti postići cilj - iskorijeniti epidemiju HIV-a do 2030. godine', rekla je direktorica regionalnog europskog ogranka WHO-a, Zsuzsanna Jakab. 

'Rano dijagnosticiranje bolesti vrlo je važno kod HIV-a jer oboljelima odmah omogućuje početak liječenja koktelom lijekova protiv AIDS-a, povećavajući im i izglede za dulji i zdraviji život', kazala je. 

U izvješću stoji da je potrebno razviti nove strategije u proširenju testiranja na HIV, uključujući i samotestiranje.

Po podacima ECDC-a objavljenim ranije tijekom godine, pokazalo se da šestinu novozaraženih HIV-om u Europi čine osobe starije od 50 godina.