Istoga dana odluku o napuštanju Jugoslavije donijela je i Slovenija.

Kako se navodi na službenim stranicama Hrvatskog sabora, 8. listopada 1991. godine Republika Hrvatska donijela je odluku da više ne smatra legitimnim i legalnim ijedno tijelo dotadašnje SFRJ te da ne priznaje valjanim ijedan pravni akt bilo kojeg tijela koje nastupa u ime bivše federacije, koja više, kao takva, ne postoji.

Odluku o raskidu s Jugoslavijom pročitao je HDZ-ov Vladimir Šeks, tadašnji potpredsjednik Sabora, jedan od rijetkih političara iz toga vremena koji su još uvijek aktivni.

'Republike Hrvatska od dana 8. listopada 1991. godine raskida sve državnopravne sveze na temelju kojih je s ostalim republikama i pokrajinama tvorila dosadašnju SFRJ', objavio je Vladimir Šeks svijetu odluku hrvatskog naroda s govornice pred okupljenim sabornicima, u atmosferi koja je mirisala na rat.

Svima je tada već bilo jasno da će se Hrvatska za slobodu i neovisnost, nažalost, morati krvavo izboriti. Uostalom, da se neovisnost ne stječe lako i jednostavno, pokazuju i najsvježiji primjeri iz Katalonije i Kurdistana.

No vratimo se objavi odluke o neovisnosti, koju je pročitao potpredsjednik Sabora Republike Hrvatske. Naime, tadašnji predsjednik Sabora Žarko Domljan dobio je hitan poziv od predsjednika Franje Tuđmana da dođe na Pantovčak pa je čast da pročita odluku pripala Šeksu.

Iako je odigrao centralnu ulogu u događanjima 8. listopada 1991. godine, Šeks smatra da taj datum ne bi trebao biti nacionalni blagdan, kako ni onaj 25. lipnja. HDZ-ovac je više puta izjavio da bi se državnost i neovisnost trebali objediniti i slaviti 30. svibnja, kako što se slavilo do 2002. godine, kada je SDP-ova vlast promijenila datume obilježavanja blagdana.

Više o vremenu stvaranja neovisne Hrvatske pročitajte u tekstovima:

>>> 'Tuđman se znao nakostriješiti i kazati: Pogledajte s kim stvaram državu!'

>>> Žarko Domljan: Neovisnost Hrvatske proglasio sam improviziranim govorom

>>> Vraćanje lente je povratak Franje Tuđmana

>>> 'Da sam bio ubijen u Banskim dvorima, umjesto mene bi došao Srbin veći od svakog Srbina'

>>> 'Dan državnosti treba vratiti na 30. svibnja'

Odluka od 8. listopada 1991. godine značajna je jer je donesena nakon što je prethodnoga dana istekao tromjesečni moratorij na hrvatsku Ustavnu odluku o samostalnosti i suverenosti koju je Sabor donio 25. lipnja 1991. godine. Za hrvatske dužnosnike, kao što je prvi predsjednik Hrvatskog sabora Žarko Domljan više puta kazao, već tada Jugoslavija nije postojala. Upravo toga 25. lipnja stoga slavimo Dan državnosti.

Odluka o proglašenju neovisnosti odgođena je na tri mjeseca na zahtjev Europske zajednice, a na temelju Brijunske deklaracije od 7. srpnja, kako bi se jugoslavenska kriza pokušala riješiti mirnim putem. No u međuvremenu se stanje na terenu samo pogoršalo i počela je otvorena agresija JNA i pobunjenih Srba na Hrvatsku.   

Istoga dana kada je istekao moratorij na hrvatsku Odluku o samostalnosti, zrakoplovi JNA bombardirali su povijesnu jezgru Zagreba i Banske dvore, u kojima je bilo smješteno tadašnje državno vodstvo na čelu s predsjednikom Franjom Tuđmanom, koje je za dlaku izbjeglo smrt.

Zbog tih okolnosti te mogućih novih zračnih napada na Zagreb, povijesna sjednica održana je 8. listopada 1991. godine, na tajnoj lokaciji, u Ininoj zgradi u Šubićevoj ulici u Zagrebu.

U danima koji su uslijedili krenula je bitka za međunarodno priznanje Hrvatske koja je kulminirala 15. siječnja 1992. godine, kada su našu državu kolektivno priznale sve tadašnje članice Europske zajednice te niz drugih. Ključnu ulogu u međunarodnom priznanju hrvatske odigrale su Njemačka i Sveta Stolica.

Međunarodnim priznanjem Hrvatske završila je diplomatske bitka za hrvatsku neovisnost, ali se Domovinskim ratom nastavila borba za očuvanje suvereniteta i teritorijalne cjelovitosti koja je završila tek 1998. godine mirnom reintegracijom hrvatskog Podunavlja.