U tri sata kazaljke smo pomaknuli tako da pokazuju dva sata. Na taj način dobili smo sat vremena više spavanja ujutro. Probudili smo se sat kasnije, ali nam sumrak poslijepodne stiže sat vremena ranije.

U vrijeme kada se električna struja koristila praktički isključivo za rasvjetu neki su stručnjaci izračunali da se pomicanjem sata na ljetno vrijeme kada su dani dulji može uštedjeti. Danas kada struja pokreće brojne uređaje, osobito grijalice i klime, ta je ušteda postala predmetom rasprava. Britanski su stručnjaci još prije nekoliko godina izračunali da bi cjelogodišnji ostanak na tzv. ljetnom računanju vremena mogao smanjiti potrošnju energije, emisiju CO2, problem zimskih depresija i broj automobilskih nesreća. Neki znanstvenici smatraju da bi satove trebalo ostaviti na ljetnom vremenu i iz drugih, osobito zdravstvenih razloga. Jedan koji često navode jest činjenica da bi ljudi na taj način dobili jedan sat više sunca po završetku posla - ne bi s radnog mjesta izlazili ravno u sumrak ili mrak. To bi moglo biti korisno osobama koje pate od zimske depresije, odnosno od sezonskog afektivnog poremećaja raspoloženja koji je uzrokovan manjkom sunčevog svjetla.

Rusija je 2011. objavila da je trajno prešla na ljetno računanje vremena, a njezin predsjednik Dimitrij Medvedev objasnio je da pomicanje kazaljki izaziva stres i bolest te uznemiruje ljudski bioritam. 'Nesretne su i krave i druge domaće životinje koje ne razumiju ove promjene i ne shvaćaju zašto ih vlasnici muzu u drugo vrijeme', dodao je Medvedev.

U prilog takvom zadržavanju sata na ljetnom vremenu govori i nova britanska studija koje je pokazala da bi ono bilo vrlo korisno za zdravlje djece. Naime analiza koju su na velikom uzorku o 439 djece od pet do 16 godina starosti proveli London School of Hygiene and Tropical Medicine i University of Bristol utvrdila je da su razine aktivnosti djece tijekom ljetnih mjeseci 15 do 20 posto više nego tijekom zimskih mjeseci.

Sva djeca uključena u studiju nosila su oko struka tzv. akcelerometre – uređaje koji mjere količine kretanja tijela. Prema dobivenim rezultatima djeca bi s tako produljenim poslijepodnevima dobila oko 200 sati više dnevnog svjetla godišnje. To bi im pak produljilo tjelesnu aktivnost sa 33 minute na 35 minuta dnevno.

Dr. Anna Goodman, voditeljica studije, kaže da to na prvi pogled ne izgleda mnogo.

'No to nije trivijalno kada se gledaju ukupne aktivnosti djece', naglasila je i dodala da se to podjednako odnosi i na dječake i na djevojčice te na one normalne kao i povećane tjelesne težine.