Nejednakost u količini dostavljenog cjepiva mnoge navodi na zaključak da se cjepivo ipak ne distribuira jednako svima unutar EU-a. No, objašnjavaju stručnjaci, to nije istina - cjepivo se distribuira pravedno, ali jedini kriterij nije broj stanovnika, nego i broj rezerviranih doza pojedinih proizvođača. Drugim riječima, ako je netko najviše naručio od Pfizera, dobit će i najviše doza u odnosu na broj stanovnika, što je u prva dva mjeseca, kad su u EU bila registrirana samo dva cjepiva, bilo izrazito vidljivo na rasporedu doza na 100 stanovnika, piše Jutarnji list.

Tako je Slovenija u početku dobila 16, a Hrvatska, koja je daleko najviše naručila od AstraZenece, proizvođača čije cjepivo tada još nije bilo ni odobreno, samo deset doza na 100 stanovnika. Posljedično, cijepila je i manji udio stanovništva. No kako vrijeme bude odmicalo, te bi se razlike trebale anulirati.

'Europska komisija, koja je naručivala doze cjepiva za sve zemlje EU-a, tu je ozbiljno podbacila. Naravno, dogodilo se ono što je i bilo očekivano, a to je da su bogatije zemlje, i one koje su više uložile u cjepivo, na kraju dobile više doza. Hrvatska je sve rezervacije odradila kako treba, ali jednostavno smo preslabi', kaže dr. Zvonimir Šostar, ravnatelj NZJZ-a 'Dr. Andrija Štampar'. S druge strane, činjenica je da su neke zemlje s kojima se Hrvatska može usporediti, primjerice Slovenija, primile dvostruko više doza na 100 stanovnika.

'To mi je teško objasniti jer znam da naš premijer Plenković ulaže velike napore u nabavu cjepiva. Imate primjere zemalja, poput Mađarske, koje su na svoju ruku uvozile velike doze kineskog i ruskog cjepiva i zato statistika tako izgleda. Odobrenje Sputnjika i cjepiva Johnson & Johnsona moglo bi riješiti sve naše probleme', ističe Šostar.