Na tom dijelu toka Save nasip je rekonstruiran osam godina. Posljednja dionica od Gunje do Rajevog Sela rekonstruirana je 2010. i 2011., i to za 22 milijuna kuna. Premijer je jučer u obilasku poplavljenog područja stoga i tražio odgovor na pitanje zašto je obnovljeni nasip probijen.

Iako su se pojavile informacije kako je mogući razlog probijanja nasipa kod Rajevog Sela vađenje šljunka za izgradnju dionice autoceste Sredanci - most Save, iz Hrvatskih voda, koje izdaju dozvole za koncesije za vađenje šljunka, opovrgavaju te informacije.

'Po završetku rekonstrukcije nije izdana nijedna koncesija za vađenje šljunka iz vodotoka, niti je ijedna bila važeća s obzirom na to da je vađenje šljunka zabranjeno Izmjenama i dopunama Zakona o vodama 2011. godine', kažu nam.

Dakle, šljunak nije vađen legalno, no nije, prema njihovim saznanjima, niti ilegalno. Prema informacijama kojima raspolaže Vodopravna inspekcija, a u suradnji s Ministarstvom unutarnjih poslova, na spomenutom području nisu zabilježene aktivnosti ilegalnog vađenja šljunka i pijeska u promatranom razdoblju', objašnjavaju.

Eksploatacija pijeska i šljunka iz vodotokova je bila moguća do posljednjih izmjena Zakona o vodama. Novi Zakon pak ponovno omogućuje vađenja šljunka iz korita rijeka, no još nisu zadovoljene sve pravne predradnje za izdavanje takvih koncesija.

Zanimljivo je kako je u gradnji spomenutih dionica autoceste zvane Slavonika sudjelovao i osječki poduzetnik Drago Tadić koji je zbog kupnje šljunka za autocestu od Ramiza Pandžića završio i na optuženičkoj klupi. On je, naime, Pandžiću uvjetovao otkup šljunka svojevrsnom provizijom.

Kako doznajemo, Pandžić šljunak nije vadio s hrvatske strane Save, već s bosanske. Da je eksploatacija šljunka iz Save, ali i ostalih korita rijeka problem, potvrđuje nam i dipl. ing. Goran Šafarek, suvoditelj projekta Rijeke Hrvatske: 'To je velik problem, jer zbog regulacije iz rijeka se vadi šljunak i pijesak te onda u rijeci nedostaje sedimenta. Rijeka se onda ukopava, korito se produbljuje. To negativno utječe na podzemne vode, time i na šume i poljoprivredne površine, jer to dovodi do suša.'

Smatra kako zakonom nije trebalo zabraniti vađenje šljunka iz šljunčara, no iz korita jest. To se vraća u novi Zakon o vodama zbog utjecaja šljunčarskog lobija, tvrdi Šafarek. Naglašava kako je zanimljivo kako šljunčarenje na rijekama kontroliraju vodni inspektori, a vađenje šljunka na šljunčarama rudarski inspektori. 'Oni imaju puno rigoroznija pravila, nego ovi na rijekama', zaključuje Šafarek.