Noćne more moreplovaca, strah i trepet svih koji su ih doživjeli - divovske rotirajuće nakupine zraka razaraju sve kroz što prođu, a češći su fenomen nego što to mislimo
Poznat kao pijavica, ovaj je ekstremni vremenski fenomen prošli mjesec dospio na naslovnice svih svjetskih medija jer se pretpostavlja da je uzrokovao potonuće broda Bayesian u blizini Sicilije, luksuzne jahte na kojoj su bili britanski tehnološki tajkun Mike Lynch i drugi, prenosi BBC.
U prosjeku 1702 tornada poharaju svijet, zemlje koje su najviše na udaru su Sjedinjene Države, Kanada, Meksiko, Argentina, Rusija, Kina, Japan, Australija, Novi Zeland, Bangladeš, Filipini, Njemačka, Poljska, Italija, Francuska i Velika Britanija. Sjedinjene Države zasigurno sjede na tronu s čak prosječno 1200 tornada godišnje.
Najsnažnije i najrazornije vrste
Pijavica je stup vjetra ispunjen oblacima koji se okreće iznad vodene površine. Unatoč nazivu, ne puni se vodom iz oceana ili jezera, već se spušta iz kumulusa.
Ovi stupovi rotirajućeg zraka formiraju se tamo gdje postoji zračna granica, tj. gdje se sudaraju topli i hladni zrak.
Dvije su vrste pijavica - tornada i pijavice po lijepom vremenu. Tornada počinju pod utjecajem vjetrova povezanih s jakim olujama, kada se zrak diže i okreće oko vertikalne osi. Ove su pijavice najsnažnije i najrazornije.
Međutim pijavice koje se javljaju lijepom vremenu mnogo su češći događaj, a rijetko su opasne. Oblaci iz kojih se spuštaju nisu brzi, pa su često statične. Povezane su s razvojem olujnih sustava, ali ne i samom olujom.
pijavice
Mogu se kretati brzinom i od 80 km na sat
Prosječni izljev je oko 50 metara s brzinom vjetra od 80 kilometara na sat, što odgovara najslabijoj vrsti tornada na kopnu. Najveće pijavice mogu imati promjer od 100 metara i trajati do jedan sat, iako u prosjeku ovakve oluje traju samo pet do deset minuta.
Europa ipak nije sigurna
No iako ove oluje djeluju kao nepogode tropskih krajeva na drugom kraju svijeta, tornado je češći u Europi nego što mislimo. Na temelju podataka iz europske baze podataka o teškim vremenskim prilikama, Europa ima oko 300 tornada na kopnu godišnje i 500 pljuskova.
Godine 2021. smrtonosni tornado prošao je kroz sela u Češkoj, usmrtivši nekoliko ljudi i ozlijedivši ih više od 150, što je bilo opisano kao živi pakao.
Stručnjaci su upozorili da Europa podcjenjuje rizike koje predstavljaju tornada i pijavice, a jedan od mogućih razloga je taj što meteorološke službe njenih zemalja rade neovisno i ne dijele rutinski podatke o vremenu.
Naprimjer, analiza češke katastrofe zaključila je da izvješća očevidaca prikupljena nakon oluje pokazuju da mnogi ljudi nisu bili svjesni rizika povezanog s tornadom, pa se većina pokušala skloniti u najsigurniji dio kuće, ali često je bilo prekasno za to.
Pijavice mogu biti zastrašujuće jer jure prema lukama i obalama i mogu prevrnuti brodove te ne ostaju uvijek na vodi.
Analiza tornada i pijavica zabilježenih u Italiji od 2001. do 2016. godine nabrojila je 707 pijavica i 371 tornada, pri čemu ih 25 posto dođe do kopna i postane razorni tornado.
el reno
Najopasniji tornado u svjetskoj povijesti
Prema Nacionalnoj meteorološkoj službi, onaj koji je pogodio El Reno 31. svibnja 2013. bio je najopasniji tornado viđen u povijesti promatranja oluja do tog vremena. Rezultirao je smrću osam ljudi, od kojih su svi bili u vozilima, uključujući tri lovca na oluje.
Unatoč relativno malom broju smrtnih slučajeva, sam intenzitet i veličina tornada bili su bez presedana. Bio je širok 4,2 km, što ga je činilo jednim od najširih tornada ikada promatranih, a nevjerojatno je to da je putanja za dlaku promašila glavni dio grada i njegovu zračnu luku, što je vjerojatno spriječilo još veće razaranje.
U slučaju katastrofe jahte na Siciliji, gdje se čini da je oluja bila vrlo snažna, nije jasno je li skup uočen iznad mora bio pijavica. Na kopnu stručnjaci mogu pregledati oblik i putanju oštećenja nakon oluje kako bi procijenili o kojem se tipu radi, što nije moguće na vodi jer oluje ne mogu ostaviti tragove štete osim polomljenih čamaca i sl., što nije dovoljno za stvaranje jasne slike događaja.
Posljednjih godina doprinos lovca na oluje pomogao je u stvaranju jasnije slike o tome kada i gdje će se ti fenomeni najvjerojatnije pojaviti.
Talijanska studija također je otkrila da se pijavice uglavnom razvijaju u jesen, kao i analiza onih zabilježenih na Balearskim otocima u Španjolskoj, a stručnjaci su zaključili da je učestalost pijavica veća s višim temperaturama, osobito između 23 i 26 stupnjeva.
Utjecaj klimatskih promjena
Klimatske promjene dovode do sve jačih oluja u Europi jer je dostupno sve više energije za vrlo snažne oluje, što je povezano s većom stopom isparavanja koja se javlja s višom temperaturom. Ako je više vodene pare u zraku, oluje postaju snažnije.
Međutim utjecaj klimatskih promjena na tornada i pijavice još uvijek nije u potpunosti shvaćen, ali ono što je sigurno to je da više temperature površine mora mogu dovesti do više oluja ranije u sezoni.
vezane vijesti
Usred rastućih globalnih napora da se nosi s ekstremnim vremenskim uvjetima, Europski laboratorij za jake oluje pokrenuo je kampanju pod nazivom 'Tim', kojoj je cilj poboljšati razumijevanje javnosti po pitanju jakih oluja.
Kampanja povezuje podatke iz meteoroloških službi u različitim europskim zemljama i na taj način prikuplja dodatne podatke pomoću mobilnih radara, meteoroloških balona i senzora, što bi u konačnici trebalo pomoći u točnijem predviđanju jakih oluja i pripremama za njih.
