Što je to Vladimir Putin izgovorio Viktoru Janukoviču na tajnom sastanku na aerodromu kraj Moskve, da je Ukrajina samo tjedan dana prije 'vjenčanja za drugog' pobjegla od potpisivanja već spremnog - tvrdili su svi, povijesnog - ugovora s Europskom unijom?
Javnost nudi nekoliko objašnjenja, ali pouzdani razlog zasad ostaje misterija kremaljske politike koja toliko uzbuđuje poklonike kulta moći Vladmira Putina širom svijeta. Propast sporazuma u Vilniusu još jedna je vanjskopolitička pobjeda ruskog predsjednika, koji je nedavno čak zaradio nominaciju za Nobelovu nagradu za mir zbog posredovanja u Siriji (u kojoj i dalje bjesni rat), koji daje azil američkom zviždaču Snowdenu (dok mu domaće 'zviždače' guta mrak) i koji već godinama superiorno rastura europske planove o gradnji alternativnog plinovoda Nabucco
Ovojesenski Putinov hat-trick zaključen je odvraćanjem Ukrajine od potpisivanja ugovora teškog 900 stranica o udruživanju u Vilniusu. Taj sporazum najavljivali su na sva zvona i Bruxelles i Kijev, iako on nije dio procesa uključivanja države u Europsku uniju, nego tzv. Istočnog partnerstva. Zemlje poput Ukrajine, Moldavije ili Azerbajdžana, koje u bližoj budućnosti zapravo nemaju šanse za članstvo u EU-u, tim se programom nastoji odvući od utjecaja sve ambicioznije Rusije tako što im se nudi zona slobodn(ij)e trgovine te vizne olakšice u zamjenu za određene reforme po kriterijima koje diktira Bruxelles. Europski birokrati tvrde da je Janukovič - ranije naširoko percipiran kao eksponent kriminalne oligarhije s istoka Ukrajine - doista proveo određene reforme i čak pustio na slobodu neke zatvorenike koji su označeni kao politički.
Navodno je glavni uvjet Kijevu za lukrativni ugovor s EU-om bio puštanje bivše premijerke Julije Timošenko da ode na liječenje u inozemstvo - konkretno, u Njemačku. Timošenko u Harkivu služi sedmogodišnju robiju, osuđena za potpisivanje 'nepovoljnih' ugovora o kupoprodaji plina s Rusijom. Zapadne zemlje ustraju na uvjerenju da je posrijedi montirani proces protiv najmoćnije Janukovičeve protivnice. Ukrajinski parlament, u kojem koaliciju predvodi Janukovičeva Partija regija s istoka zemlje, glasao je protiv puštanja. Samog Janukoviča, koji nikada nije bio favorit Bruxellesa (uvijek je slovio za proruskog igrača, mada ne osobito lojalnog) očekuju izbori 2015. Na njima bi slobodna Timošenko naglo mogla ozdraviti i vratiti se u politički ring - posredno ili neposredno.
A prije tog izazova Janukovič mora izdržati 2014. za koju ekonomisti najavljuju novi krah nacionalne valute grivnje. Kijevu je potreban hitan novac za stabilizaciju i navodno je Putin ponudio Janukoviču više. Prema Der Spiegelu, EU je Ukrajini nudio zajmove u vrijednosti od 610 milijuna dolara te načelno mogućih MMF-ovih milijardu eura u budućnosti. Službeni je Kijev pak tijekom pregovora tvrdio da će ga samo tehnička prilagodba europskim standardima i regulacijama stajati između 100 i 500 milijuna eura.
Jedan od vodećih poslovnih dnevnika na teritoriju bivšeg SSSR-a, ruski Kommersant, piše da je Putin ponudio Janukoviču niže cijene zemnog plina - energenta koji je i u prošlosti znao biti 'glavni vanjskopolitički čimbenik' pred izbore u Ukrajini. Smanjene tarife, na koje Moskva odjednom pristaje, navodno bi omogućile Kijevu da za iduću godinu uštedi tri do tri i pol milijarde eura. No to još uvijek ne znači da je Janukovič uspio nadmudriti i Bruxelles i Moskvu i izvući najbolje za svoju zemlju. Baš suprotno - Kommersant upozorava da za sprečavanje inflacijske katastrofe pred izbore Ukrajini treba skoro dvostruko više novca. Zasad, međutim, nije poznato je li Janukovič uspio isposlovati potreban iznos, ili će i dalje ostati talac ekonomske agonije koja uništava ukrajinsko društvo već godinama, a kojoj je njegov režim itekako doprinio.
Razmjeri političkih posljedica ovoga naglog, gotovo paničnog okretanja kormila prema istoku tek se trebaju pokazati, jer na ulicama Kijeva odmah su izbili najmasovniji prosvjedi od vremena Narančaste revolucije. Usto i najagresivniji.