Uzevši riječ na početku zasjedanja, predsjednik Sabora Josip Leko podsjetio je da se sutra u Srebrenici obilježava 20. godišnjica najtežeg zločina na tlu Europe od Drugog svjetskog rata.

'Strahovita ratna razaranja, rane, suze i bol, gradovi pod opsadom i odsječeni od ostatka svijeta, nestašica vode, hrane i smrt tada su već bili svakodnevnica u ratom zahvaćenoj BiH. Međutim, zločin koji je u srpnju 1991. počinjen u Srebrenici, genocid koji su nad Bošnjacima počinili pripadnici velikosrpskih snaga, nadmašio je sva ratna zlodjela do tada na tlu BiH. Osam tisuća muškaraca i dječaka različite dobi ubijeno je s namjerom etničkog čišćenja tog područja i sve to takoreći pred očima pripadnika snaga UN-a, kojima je dužnost bila upravo da spriječe zločine', kazao je Leko.

Agonija obitelji žrtava traje i danas, poručio je predsjednik Sabora. 'Još uvijek traje potraga za nestalima i ubijenima. Na području oko Srebrenice nalaze se i iskopavaju njihovi ostaci i danas. Veliko zlo i nepravda koji su im učinjeni i što nikada neće moći biti ispravljeno zaslužuju najoštriju osudu, a mi možemo reći - ne ponovilo se više nikada', rekao je Leko, pozvavši zastupnike da počast ubijenima odaju minutom šutnje.

Za riječ se javio i zastupnik bošnjačke manjine Nedžad Hodžić. 'Sutra će u mezarju, groblju Memorijalnog centra Srebrenica u Potočarima biti sahranjeni posmrtni ostaci 136 novoidentificiranih žrtava srebreničke tragedije, čime će broj pronađenih, identificiranih i sahranjenih žrtava genocida u Srebrenici iznositi 6.377, a za više od 2.000 žrtava još se traga', kazao je Hodžić.

Osudio je i Rusiju zbog ulaganja veta na prijedlog rezolucije o Srebrenici koju je trebao donijeti UN.

'Nikakav veto ne može promijeniti činjenicu da je u Srebrenici 1995. za samo nekoliko dana ubijeno više od osam tisuća dječaka i odraslih muškaraca. Nikakav veto ne može promijeniti činjenicu da su njihove majke, supruge, sestre, bake i malodobna djeca protjerani iz zaštićene zone pod zaštitom Ujedinjenih naroda. I nikakav veto ne može promijeniti činjenicu da je prostor srebreničke enklave etnički očišćen, a to jest genocid. I najmanje što su Europa i svijet dužni činiti jest da se o genocidu u Srebrenici jasno, glasno i ne kalkulirajući nikakvim političkim interesima govori jednoglasnim rezolucijama, što se ovaj put u Vijeću sigurnosti zbog ruskog veta nije moglo učiniti. Kamo sreće da su Rusi tog srpnja 1995. vetom intervenirali kod gospodara rata prije početka pokolja nedužnih civila u Srebrenici', kazao je Hodžić

Od poruka mira, apelirao je Hodžić, nikada se ne smije odustati. 'Prije ili kasnije čovječanstvo će shvatiti besmisao uništavanja ljudskih života i ratnih razaranja materijalnih dobara. Prije ili kasnije čovječanstvo će shvatiti da suživot svih rasa, nacija, vjera i boja nema alternativu. Prije ili kasnije čovječanstvo će shvatiti da je mir konačni cilj koji već tisućljećima tražimo. Prije ili kasnije čovječanstvo će shvatiti, pa i oni koji to danas neće ili ne žele razumjeti, da srebreničku tragediju, kao i sve druge ljudske ratne tragedije, ne može opravdati nikakav politički, nacionalni ili drugi cilj', zaključio je Hodžić.