Bidenova administracija popušta sve kočnice kada je riječ o naoružavanju Ukrajine. Pentagon je u srijedu najavio novi paket vojne pomoći u vrijednosti od 175 milijuna dolara, a on uključuje i streljivo za tenkove Abrams s osiromašenim uranijem, što je prvi put da Washington šalje Kijevu tu kontroverznu protutenkovsku municiju. Naravno, Moskva negoduje
Iako je Britanija poslala streljivo s osiromašenim uranijem u Ukrajinu ranije ove godine, ovo bi bila prva američka isporuka takvog streljiva i vjerojatno će izazvati kontroverze. Odluka se naslanja na onu raniju da Ukrajini osigura kazetnu municiju, unatoč zabrinutosti oko opasnosti koju takvo oružje predstavlja za civile.
Uporaba streljiva s osiromašenim uranijem predmet je žestoke rasprave, a protivnici toga, poput međunarodne koalicije za zabranu takvog oružja, tvrde da postoje opasni zdravstveni rizici od gutanja ili udisanja prašine osiromašenog uranija, uključujući rak i mane kod novorođenčadi.
Osiromašeni uranij je nusproizvod obogaćivanja uranija, a koristi se za streljivo zato što mu njegova velika gustoća omogućava da lako probija zaštitnu oplatu.
vezane vijesti
Sjedinjene Države koristile su streljivo s osiromašenim uranijem u golemim količinama u zaljevskim ratovima 1990. i 2003. te NATO-ovom bombardiranju bivše Jugoslavije 1999. godine.
Organizacija UN-a za nuklearni nadzor, Međunarodna agencija za atomsku energiju (IAEA), tvrde da su studije u bivšoj Jugoslaviji, Kuvajtu, Iraku i Libanonu 'pokazale da postojanje ostataka osiromašenog uranija raspršenih u okolišu ne predstavlja radiološku opasnost za stanovništvo pogođenih regija'.
Međutim - uvijek postoji ali.
Strah javnosti na Balkanu od mogućih zdravstvenih učinaka izlaganja osiromašenom uraniju potaknut je neobjašnjenim obolijevanjima vojnika nakon povratka iz ratnih operacija na područjima na kojima se ta municija koristila (Kuvajt te tzv. balkanski sindrom).
Vanjska izloženost osiromašenom uraniju ne smatra se povećanim rizikom izlaganja ionizirajućem zračenju, ali njegov unos u organizam predstavlja rizik zbog kemijske toksičnosti (teški metal). Trenutne znanstvene spoznaje ne upućuju na dokazivu uzročno-posljedičnu vezu između izlaganja osiromašenom uraniju u metalnoj formi i povećanja incidencije bilo kakvih tumora (malignih oboljenja), navedeno je u stručnom radu o osiromašenom uraniju.
UN-ova agencija za nuklearnu energiju poziva na oprez pri rukovanju njime i upozorava na moguće opasnosti od izlaganja.
Rukovanje takvim streljivom 'treba svesti na minimum i treba nositi zaštitnu odjeću (rukavice)', upozorava Međunarodna agencija za atomsku energiju, dodajući da 'može biti potrebna kampanja informiranja javnosti kako bi se osiguralo da ljudi izbjegavaju rukovanje projektilima'.
'Ovo bi trebalo biti dio svake procjene rizika i takve mjere opreza trebale bi ovisiti o opsegu i broju streljiva koje se koristi u određenom području', savjetuju.
IAEA napominje da je osiromašeni uranij uglavnom otrovna kemikalija, za razliku od opasnosti od zračenja. Čestice u aerosolima mogu se udahnuti ili progutati, a dok bi se većina ponovno izlučila, neke mogu ući u krvotok i uzrokovati oštećenje bubrega, piše The Guardian.
'Visoke koncentracije u bubrezima mogu uzrokovati štetu i, u ekstremnim slučajevima, njihovo zatajenje', kaže IAEA.
Osiromašeni uranij je nusproizvod pri tehnološkoj proizvodnji obogaćivanja prirodne uranove rude (mješavine spomenutih izotopa) za potrebe nuklearne industrije te je po svojoj radioaktivnosti 40 posto manje radioaktivan od prirodne uranove rude.
U vojnoj tehnologiji se koristi zbog svoje velike gustoće i piroplastičnosti, tako da projektili s kućištima od legura koje sadrže osiromašeni uranij imaju veliku probojnu moć i veliku zapaljivost pri udaru.
Konkretno, streljivo s osiromašenim uranijem prolazi kroz metalni oklop tenka kao kroz maslac. To znači da kada udari u oklop, probije ga u tren oka. Visoke temperature koje se potom razviju izazovu eksploziju goriva i streljiva u tenku te se on pretvori u gorući oblak prašine i metala.
