'Američki prioritet u Siriji nije više svrgavanje Assada', izjavila je prošloga utorka nova američka veleposlanica u UN-u, Nikki Haley te pojasnila. 'Znamo li da je on smetnja? Znamo. Hoćemo li se usredotočiti na to da ga se riješimo? Nećemo. Ono na što ćemo se fokusirati jest početak promjena u Siriji.'

Taj američki zaokret republikanska je članica kongresa Lindsey Graham ocijenila kao 'veliku nagradu Rusima i Iranu', a državni tajnik Rex Tillerson je izjavio da će 'o Assadu na dugu stazu odlučivati sirijski narod'. Ili ono što od sirijskog naroda ostane nakon šestogodišnjeg građanskog rata u kojem je prema procjeni UN-a ubijeno 400.000 ljudi, više od 5 milijuna je u izbjeglištvu, a u zemlji raseljeno 6,3 milijuna stanovnika.

'Početak promjena' u Siriji prošlog je utorka izgledao ovako: krvarenje iz nosa i usta, sužene šarenice, grčenje tijela, gubitak svijesti, povraćanje... opisuju liječnici znakove trovanja žrtava divljačkog zračnog napada otrovnim plinom sličnom sarinu na grad Khan Sheikhun u pokrajini Idlib na sjeverozapadu Sirije. Poginulo je najmanje 70 mahom civila, među njima mnogo djece, a više od stotinu je otrovano. Nekoliko desetaka ljudi u kritičnom stanju hitno je prevezeno u turske bolnice, a da gnjusan čin bude gnjusniji, napad je ponovljen, tog puta na bolnicu u koju su sklonjeni preživjeli.

Zbog tragedije u Idlibu Francuska i Velika Britanija zatražile su hitan sastanak UN-a, a iz Bijele kuće poručuju da su takve užasne akcije režima Bašara al-Asada posljedica neodlučnosti i slabosti prošle administracije.

Pobunjeničke snage za napad optužuju Asadov režim, Asadov režim to kategorički opovrgava i tvrdi da više ne posjeduje kemijsko oružje. Rusi, koji daju vojnu podršku Asadu, izjavljuju da se njihovi zrakoplovi nisu uopće dizali u području Idliba, istodobno oplakujući 14 poginulih i 49 ozlijeđenih žrtava sulude prošlotjedne eksplozije u podzemnoj željeznici Sankt Peterburga. Poruke suosjećanja i podrške ruskom narodu i obiteljima žrtava stizale su iz cijeloga svijeta, a 'Trump i Putin složili su se da terorizam mora biti odlučno i brzo pobijeđen', navodi se u izjavi Bijele kuće. Pariz, Bruxelles, Nica, London, Berlin, Sankt Peterburg, pa Stockholm odmah poslije Sankt Peterburga... I novi 'početak promjena' u američkoj politici: u petak ujutro, bez odobrenja Kongresa, Donald Trump naređuje napad na zračnu bazu Shayrat, jugoistočno od Homsa, pod kontrolom sirijske vlade. Ispaljeno je 59 Tomahawka...

Napad u Idlibu dogodio se nekoliko sati prije početka Konferencije o potpori budućnosti Sirije i regije u Bruxellesu (4.-5. travnja) kojoj je predsjedao UN s vladama Njemačke, Kuvajta, Katara, Norveške i UK-a. Na njoj se moglo čuti da je od 4,6 milijardi dolara, prema nekima 8, potrebnih ove godine za zbrinjavanje izbjeglica u susjednim zemljama Sirije, do sada uplaćeno tek 443 milijuna. Iskazalo se nije ni 25 humanitarnih organizacija bogatih zemalja regije, skupivši u škrabicu 260 milijuna dolara, čulo se prošle nedjelje u Dohi na sličnom summtu o pomoći nesretnom narodu susjedne Sirije. 'To je kap vode na vrelom kamenu', komentira austrijski Die Presse. 

O čemu ovih dana još brinu Ujedinjeni narodi? 'Nakon dolaska Donalda Trumpa u Bijelu kuću alarmantan je i nedemokratski trend gušenja slobode govora i prava na protest u Sjedinjenim Državama', upozoravaju UN-ovi stručnjaci za ljudska prava, nakon što 19 saveznih država uvodi zakone kojima se obuzdava sloboda izražavanja. Zabrinutost je porasla nakon predsjednikovog šamaranja istaknutih medija proglašavajući ih 'neprijateljima američkog naroda' i pritisaka za donošenje strožih zakona zbog učestalih prosvjeda protiv njegove politike. U Missouriju, primjerice, novi zakon predviđa do sedam godina zatvora za 'nezakonito ometanje prometa', dok će onaj u Minnesoti kažnjavati i mirne prosvjednike za sudjelovanje u prosvjedima, ako prosvjedi naknadno postanu nasilni.

Slučajno ili ne, izjava UN-ih stručnjaka dolazi dan nakon što je 'uvredom demokratskih vrijednosti' State Department proglasio reakciju ruskih vlasti na mirne prosvjede protiv navodno korumpiranog premijera Dimitrija Medvedeva.

Ali Donald Trump nije bijesan baš na sve medije i na sve novinare. Među njima on ima i prijatelja. Najveću zvijezdu Fox Newsa, Billa O'Reillyja, na primjer. No car TV-vijesti ovih se dana uvaljao u gadne nevolje. The New York Times je objavio saznanje da su uprava Fox Newsa i Bill O'Reilly osobno na račune pet žena uplatili 13 milijuna dolara da ih ušutkaju i spriječe njihovu kaznenu prijavu protiv voditelja jer ih je seksualno napastovao. Mreža je pristala na kupnju šutnje oštećenih dama – inače sugovornica i suradnica 67-godišnje desničarske TV-zvijezde – budući da je 'O'Reillyjev fokus' bio najgledanija emisija kompanije.  

Osim toga, prije nepunih godinu dana osnivač Fox Newsa, Roger Ailes, morao je dati ostavku zbog seks-skandala, pa mreži nije trebala repriza. Sasvim slučajno, Rogers Ailes također je prijatelj Donalda Trumpa, zbog čega je – podsjeća Der Spiegel – Fox News odigrao važnu ulogu u predsjedničkoj kampanji. No oglašivači ovaj puta nisu popustili. Od Hyundaija i BMW-a do Mitsubishija i proizvođača hrane za kućne ljubimce, Ainswortha, 12 moćnih kompanija otkazalo je reklamiranje u O'Reillyjevom showu, te Fox News ostaje kraći za nekih 200 milijuna dolara prihoda.

Američku javnost pak zanima pitanje nepotizma. Nakon što je već dobila ured u Zapadnom krilu kao neslužbeno 'oko i uho' predsjednika, Ivanka Trump je prije koji dan i službeno postala neplaćena službenica savezne vlade s titulom posebne pomoćnice predsjednika. Uz zeta, službeno starijeg savjetnika, Jareda Kushnera, Trump je valjda predsjedništvo shvatio kao upravljanje obiteljskom tvrtkom gdje može uposliti i unuke, pa nedostaje još samo portret prve dame. Službeni portret Melanije Trump konačno je objavljen prošloga tjedna, a – uspoređujući ga s portretima njezinih prethodnica u Bijeloj Kući - zlobnici su odmah zaključili da Melanija na njemu izgleda kao zvijezda sapunice iz osamdesetih (Linda Evans u 'Dinastiji') ili kao reklama za proizvode svoje firme.

U međuvremenu Island se brine za žene. U parlamentu zemlje sa 323.000 stanovnika polovina zastupnika su žene, a jednakost će odskora biti osigurana i na radnim mjestima. U parlamentu je predstavljen nacrt zakona po kojemu su sve vladine agencije, te javne i privatne tvrtke dužne za iste poslove jednako plaćati žene i muškarce, javlja France-Presse. Bit će to prvi takav zakon u svijetu, a odnosit će se na kompanije i institucije sa više od 25 zaposlenih.  Podupire ga i vladajuća koalicija desnog centra i oporba, a na snagu treba stupiti sljedećeg siječnja.

Island je i bez toga proglašavan najboljim mjestom na svijetu za biti žena. A Islandu ne ide loše. Gospodarstvo buja cvjetanjem turizma i ribarstva, s rastom 11 posto u prva tri mjeseca ove godine i solidnim 7,2 posto rasta BDP-a prošle godine. A ni nogomet im ne ide loše.

P.S. Dvije zemlje, dva svijeta. Njemački mediji prenose vijesti iz ruskog lista 'Novaja gazete' o uhićenju i deportaciji više od stotinu osoba u republici Čečeniji zbog njihove 'ne-tradicionalne seksualne orijentacije ili sumnji u takovu', a tijekom racije tri su osobe ubijene. Vijest je službeno opovrgnuta, ali LGBT zajednica je u panici. Mnogi homoseksualci brišu svoje online profile i bježe iz regije, a među njima su neke viđene osobe i dvojica poznatih TV voditelja.

U Nizozemskoj drukčija slika. Nakon što je grupa huligana u gradu Arnhemu premlatila dvojicu muškaraca jer su se javno držali za ruke, na noge se digla nacija. U gradu je najavljen skup solidarnosti, a pozivu TV-voditeljice Barbare Barend da se građani javno prime za ruke, bez obzira na njihovu seksualnu orijentaciju, odazvali su se učenici škola, nogometaši, a i brojni političari. Predsjednik Eurogrupe Jeroen Dijsselbloem uslikao se na plaži Scheveningen držeći se za ruku s kolegom Lodewijkom Asscherom, dok se šef stranke Demokrati 66, Alexander Pechtold, prošetao ulicama držeći za ruku stranačkog kolegu Woutera Koolmeesa.