Predsjednik SAD-a Donald Trump odlučio je kazniti sirijskog predsjednika Asada jer tvrdi da je njegova vojska u svirepom ratu upotrijebila kemijsko oružje protiv civila u napadu u kojem su poginule najmanje 72 osobe. Asada je u dosadašnjem tijeku rata štitila Rusija i njezin predsjednik Vladimir Putin pa je međunarodna javnost zabrinuta zbog moguće daljnje eskalacija sukoba. Cvrtila smatra da američki napad na Asada predstavlja iznenađenje za međunarodnu javnost jer je  SAD do sada vodio politiku koja nije uključivala izravne napade na režim Bašara al-Asada zbog složenih odnosa SAD-a i Rusije.

No navodi da s druge strane nije bilo jasno kakva će biti politika nove američke administracije prema Siriji. Stručnjak naglašava da je prekretnica bila izvještaj o kemijskom napadu koji je predsjednika Trumpa naveo da zaprijeti posljedicama počiniteljima. I bivši predsjednik SAD-a Barack Obama prije je najavljivao crvene linije koje se ne mogu prijeći, a to je bilo povezano s kemijskim napadom. Sada je izgleda ta crvena linija prijeđena.

Za Cvrtilu je Trumpov napad na Asada strateško iznenađenje, a najvažnije pitanje koje se sada postavlja je kakav će biti nastavak angažmana SAD-a u Siriji.

'Hoće li to značiti da će napustiti strategiju oslonca na takozvane oporbene snage s nekim zaljevskim državama (Saudijska Arabija, Katar, op. a.) ili će se izravno umiješati u sukob što bi podrazumijevalo zategnute odnose s Rusijom. Možda ćemo na kraju u bliskoj budućnosti vidjeti situaciju u kojoj se, nažalost, trguje situacijom u Siriji da bi se dobili neki drugi ustupci', ocjenjuje stručnjak za sigurnost.

Međutim, isto je tako moguće, nastavlja, da Rusija ne reagira na američke napade tj. da reagira tako da zaštiti svoje interese, ali da nema nekakvih tenzija i sukoba s njezine strane, a da dobije neke druge ustupke. Naglašava da se ne može izbrisati iz javnosti da se napad dogodio i da je i riječ o promjeni američke politike. Pitanje je, kaže, i kako će se takva politika nastaviti i hoće li nastaviti s takvim tipom izravnih napada ili će biti usmjerena na nešto drugo.

Sirijski opservatorij iz Londona nije poznat po pouzdanosti

Svijet strepi od eskalacije i mogućeg izravnog sukoba Rusije i SAD-a; posebno se strahuje od ruske reakcije jer se ta zemlja vođena politikom predsjednika Putina nametnula kako apsolutni gospodar situacije u Siriji.

Cvrtila napominje da je zanimljivo to što se u ruskim medijima uopće nije pojavljivala vijesti o kemijskom napadu.

'Tu moramo biti vrlo oprezni jer je do sada Sirijski opservatorij za ljudska prava sa sjedištem u Londonu znao izlaziti s informacijama koje kasnije nisu baš bile u potpunosti potvrđene i uvijek je znao gađati pravo vrijeme vezano uz određene procese, a baš ovih dana se događaju skupovi na kojima se govori o budućnosti Sirije', poručuje Cvrtila i napominje da svaka intervencija vanjske strane, a pogotovo velikih sila mijenja situaciju.

Gdje je nestalo prijateljstvo Trumpa i Putina?

Američki napad na snage Bašara al-Asada utjecat će na brojne varijable, a jedna od glavnih je Rusija.

'Ako Rusija u svojim medijima nije imala kemijski napad, onda ima vrlo dobar manevarski prostor da može reagirati vrlo oštro na američku intervenciju, a ima i dobar manevarski prostor za neku vrstu pregovora i trgovine', smatra sigurnosni stručnjak. Kako se u sve uklapa priča o prijateljstvu Trumpa i Putina? 'Postoje dva tabora. Jedan je taj da tu postoje neke nerazjašnjene veze, ali su u svakom slučaju veze koje bi mogle transformirati politiku predsjednika Trumpa prema Rusiji, prije svega politiku sankcija prema toj zemlji', objašnjava Cvrtila.

Trump je prije nego što je izabran davao izjave koje su značajno odudarale od politike Baracka Obame prema Rusiji. Njegovu izjavu zašto ne bi bili dobri odnosi Rusije i SAD-a i Rusije Cvrtila ne smatra promjenom politike ili iskazom ljubavi prema Rusiji.

Naglašava da je riječ o dvije velike države koje imaju strateške interese i ne vidi razloga zašto ne bi surađivale u pitanjima od zajedničkog interesa poput borbe protiv međunarodnog terorizma. Kaže da drugi tabor smatra da svaka takva izjava Trumpa i njegovih suradnika znači značajan otklon od dosadašnje politike, pa čak i otklon od politike koju bi Amerika trebala voditi prema Rusiji.

'To je čvrst i jasan stav i nametanje svojih interesa. To se provlačilo kroz kampanju i to je bila jedna od varijabli kroz koju se napadalo Trumpa. Istina je negdje u sredini', mišljenja je sigurnosni stručnjak.

Igra li Turska dvostruku igru

Trump bez obzira na njegovu osebujnost, stava je Cvrtila, vodi računa o strateškim američkim interesima i u tom smislu će ih definirati da ima win-win situaciju kad bude razgovarao s Rusima. Smatra da zbog njegove politike America First ne može popuštati Rusiji, ali to ne znači da se ne mogu dogovoriti oko nekih stvari, to može biti istočna Ukrajina, smanjivanje nuklearnog naoružanja i sve teme o kojima se može razgovarati. No čini se da u cijeloj priči na terenu u Siriji Turska igra dvostruku igru.

Na terenu Turska surađuje s Rusijom, a pozdravlja američki napad na ruskog saveznika Asada. Cvrtila vjeruje da će velike sile raditi na tome da se situacija pokuša primiriti i da se ne nastavljaju sukobi jer ti sukobi onda bi mogli proizvesti daljnju eskalaciju i pritisak na Tursku kroz izbjeglice, a onda i na Europsku uniju i sve druge koji imaju posljedice zbog toga.

'Prvi interes Turske bio je micanje Bašara al-Asada; čak su pomagali Islamsku državu kao jaku opoziciju režimskim snagama. Malo su transformirali svoj stav s obzirom na situaciju na terenu, ali to ne znači da su odustali od svojih strateških ciljeva. Njihov je interes taj da granica sa Sirijom bude što sigurnija i da imaju utjecaj na dijelove prostora u Siriji uz granicu s Turskom. Ako se pojavi Trump i kaže mora otići Bašar al-Asad, Turska će stati na njihovu stranu', zaključuje Cvrtila.