Srbijanski premijer Aleksandar Vučić rekao je da se Srbija neće naoružavati ako to neće učiniti ni Hrvatska. Na to je odgovorio predsjednik HDZ-a Tomislav Karamarko porukom da treba ulagati u gospodarstvo, a ne u oružje, pa se čini da se bliži spuštanje tenzija i prijepora na relaciji Zagreb-Beograd u utrci u naoružanju koja ionako nije imala realno uporište zbog manjka proračunskog novca, osobito u Srbiji. Iza svađe koja je iznenada eskalirala ne stoji ništa doli unutarnji politički problemi s kojima se suočavaju naši susjedi i glavna im je namjena skretanje pažnje javnosti, smatraju vojni analitičari Igor Tabak i Aleksandar Radić te ističu da Srbiju okružuju NATO-ove zemlje s puno ubojitijim arsenalom od hrvatskog, a s kojima odlično surađuju
Najnovije izjave srbijanskog premijera Aleksandra Vučića prvi su puta pokazale 'spuštanje tona', nakon što je prvo rekao da Srbija neće kupovati protuzračne rakete S-300 jer su preskupe, a zatim pozvao Hrvatsku da odustane od naoružavanja i poručio da će to isto učiniti i Srbija onog trenutka kad Hrvatska potvrdi da se neće naoružavati.
'One sekunde kad kažu da to neće činiti mi nećemo ništa kupovati', rekao je Vučić novinarima tijekom obilaska gradilišta projekta Beograd na vodi. Premijer Vučić je pritom napomenuo kako 'Srbija neće kupovati rakete iste snage ili jednako skupe, već hoćemo obrambene sustave' dok je, odgovarajući na pitanje zašto Srbija najavljuje nabavu ruskog raketnog sustava za protuzračnu obranu S-300 umjesto da uloži u gospodarstvo, istaknuo kako Srbija ulaže novac u gospodarstvo, a u oružje neće ulagati ako i Hrvatska odluči ne naoružavati se raketama, poručivši pritom kako će Srbija voditi takvu politiku dok je on premijer.
Njegovu je 'poruku' kasnije istog dana prihvatio i predsjednik HDZ-a Tomislav Karamarko, a on bi, potvrdi li ga Sabor, mogao postati potpredsjednik hrvatske Vlade. 'Dosta je bilo sukoba, nesporazuma, ratova. Hrvatska je dobila svoju državu. Svoju državu ne damo. Dignitet ove države ne damo, ali poštujemo i druge države. To je poruka za gospodu u Srbiji. Mi smo za dobre odnose i pustimo oružje - idemo ulagati novac u gospodarstvo i otvaranje novih radnih mjesta', poručio je Karamarko.
Za 'naklonost' Beograda bore se Moskva i Washington dok tamošnja vlada inzistira na neutralnosti, a vojne donacije Hrvatskoj gledale su se u kontekstu pritiska SAD-a na Srbiju, koja se opredijelila za europske integracije.
Da se srbijanski političari ne opuste prerano, pobrinuo se danas i ministar obrane Ante Kotromanović, poručivši službenom Beogradu koji problematizira jačanje hrvatskih obrambenih kapaciteta da su svoje istinsko mirotvorstvo imali priliku pokazati tijekom ratova vođenih 90-ih godina te da stoga sada nemaju pravo nikome držati lekciju.
'Vučić, Nikolić i Dačić bili su prvaci u vođenju četiri rata na prostoru bivše Jugoslavije. Oni su mogli spriječiti gubitak desetaka tisuća života samo da su imali miroljubivu politiku prije dvadeset godina', kazao je Kotromanović, istaknuvši kako svatko ima pravo na obranu te kako Hrvatska kao članica NATO-a i Europske unije nema nikakve osvajačke pretenzije, a zna se da su 'u prošlosti iz Beograda išle divizije i prema Hrvatskoj i prema Bosni i Hercegovini'.
'Meni je drago da je Srbija sada potpuno razotkrivena. Ona misli da će ući u Europsku uniju surađujući s Rusijom. Teško! To što mi u Hrvatskoj radimo na jačanju naših oružanih snaga, to je u sklopu zajedničke europske sigurnosne politike. Zapravo mi nije jasno zbog čega se u Srbiji bune, posebice zato što su nakon najavljenog ulaska Crne Gore u NATO gotovo u potpunosti okruženi susjedima koji su članovi zapadne obrambene alijanse', zaključio je ministar obrane na odlasku.
Nakon što je Aleksandar Vučić javno zamolio SAD da Hrvatskoj ne isporučuje balističke projektile dometa 300 kilometara, o čijoj se nabavi govorilo zadnjih mjesec dana, pojavile su se spekulacije da bi kao znak dobre volje Hrvatska mogla sama odustati od nabave.
Iz hrvatskog Ministarstva obrane za tportal su poručili kako podizanje tenzija u Srbiji ni u kojem slučaju ne izaziva potrebu za utrkom u naoružanju niti će utjecati na Dugoročni plan razvoja Oružanih snaga RH 2015. - 2024.
Vojni analitičar i stručnjak za sigurnost Igor Tabak dijeli mišljenje s Kotromanovićem te smatra kako svaka država ima pravo na obranu i naoružavanje.
'Sa srbijanskom kupnjom nemamo nikakve veze, kao što se Beograd ne treba ticati naša modernizacija vojske. Kako Srbija kani osigurati svoju sigurnost i neovisnost, Hrvatsku ne bi trebalo brinuti, baš kao što ni naše susjede ne treba brinuti naše naoružavanje. Naša vojska, naš problem - srbijanska vojska, srbijanski problem', ističe za tportal Tabak, dodajući kako se naš obrambeni model i modernizacija ne provode na ekscesivan način.
Vojni analitičar naglašava kako Hrvatska nije jedina članica NATO-vog saveza s kojom Srbija graniči, ali i činjenicu da srbijanska vojska redovito provodi vojne vježbe s članicama Sjevernoatlantskog saveza poput Grčke, Bugarske i Rumunjske i pritom nitko u Beogradu zbog toga ne diže tenzije. Specifičan odnos s Hrvatskom treba sagledavati iz kuta nedavne prošlosti, mišljenja je Tabak, napominjući kako su tenzije iz Beograda potpomognute unutarnjim političkim problemima s kojima se Srbija suočavala, ali i čitavim nizom nesuglasica s Hrvatskom.
'Današnja beogradska retorika samo je nastavak svih dosadašnjih prijepora pojačanih nedavnim događajima koji su inicirali razmjenu oštrih riječi. Ne trebamo smetnuti s uma događaje otprije nekoliko mjeseci, kada su u jeku izbjegličke krize zatvoreni granični prijelazi, čime je ometen prijevoz robe, potom ćiriličnu problematiku te teškoće s kojima se susreće hrvatska nacionalna manjina u Srbiji. Odnos je već dulje vrijeme narušen i nepotrebno se dižu tenzije. No, srećom, na čelu glavnog stožera srbijanske vojske je general Ljubiša Diković te on reagira razumno i smireno i ne radi na dodatnom podizanju tenzija', kazao je Tabak, podsjetivši na riječi prvog časnika Vojske Srbije o tome kako je pravo svake zemlje da oprema svoje oružane snage sukladno vlastitim procjenama i ciljevima te kako najavljeno naoružavanje Hrvatske raketama velikog dometa ne vidi kao prijetnju.
Slično razmišlja i Tabakov beogradski kolega Aleksandar Radić te je u razgovoru za tportal ocijenio kako su najave o modernizaciji naoružanja Vojske Srbije u potpunosti neostvarive prema postojećim budžetskim izdvajanjima te da takve izjave služe isključivo za obmanjivanje javnosti u Srbiji i imaju uporište u njenim unutarnjim problemima.
'Obećanja o modernizaciji nije moguće ostvariti i riječ je o praznim pričama te svjesnoj obmani koja ima zadatak utjecati na javno mnijenje. Takva obećanja uglavnom dolaze od premijera Vučića i mogu se koristiti za potpaljivanje nacionalističkih strasti, osobito nakon teških riječi koje su izrečene iz Beograda i Zagreba na vrhuncu izbjegličke krize, ali i sada, kada je u Hrvatskoj na parlamentarnim izborima pobijedila desna opcija', istaknuo je Radić, dodajući kako je ključno pitanje najavljuje li se modernizacija srbijanske vojske radi same modernizacije ili tek da se podižu tenzije u regiji.
