Prva atomska bomba bačena je u kolovozu 1954. na Hirošimu te tri dana kasnije i na Nagasaki. No danas na tom području Japana bez problema živi više milijuna ljudi, bez brige zbog radijacije, dok je ukrajinski Černobil mjesto na kojem života nema. Business Insider donosi objašnjenje zbog čega se u Hirošimi može živjeti, a u Černobilu ne
Na području Hirošime i Nagasakija danas živi oko 1,6 milijuna ljudi, koji prema relevantnim pokazateljima nemaju problema zbog radijacije, iako je na te gradove 6. i 9. kolovoza 1945. bačena atomska bomba, slavni ili zloglasni Fat Man i Little Boy. Nuklearna elektrana u Černobilu svoju je strašnu havariju doživjela 26. travnja 1986., a i danas je to cijelo područje od najmanje 30 kvadratnih kilometara oko mjesta eksplozije četvrtog reaktora, nenaseljeno i opasno kontaminirano.
Prema pisanju Business Insidera, razloga za takvo stanje ima mnogo. Vrijedi podsjetiti da je na Hirošimu bačena bomba od uranija, koja je eksplodirala nekoliko stotina metara iznad grada te odmah ubila oko 70 tisuća ljudi, dok je otprilike isti broj bio ranjen, uništivši i 70 posto građevina. No od tada je samo 1900 ljudi umrlo od raka, koji se može pripisati efektima radijacije. Nagasaki je, pak, napadnut atomskom bombom od plutonija te se procjenjuje da je eksplozija ubila između 45 i 70 tisuća ljudi, a još 70 tisuća je ranjeno; međutim, kako je bomba eksplodirala u dolini, većina grada je bila zaštićena od radijacije.
Černobil je, pak, posve druga priča, između ostaloga i jer je nuklearna elektrana imala građevinske mane koje su, uz neizbježan ljudski faktor, dovele do zastrašujuće havarije. Umrlo je, doduše, samo 28 ljudi od direktnih posljedica eksplozije, koja je proširila radijaciju na ogromno područje Ukrajine, Bjelorusije i Rusije, no efekti su se mogli osjetiti čak i u Velikoj Britaniji, zahvaljujući jakim vjetrovima.
Područje Černobila i danas ostaje snažno zagađeno radijacijom, a razlozi za to su, pod jedan, činjenica da je nuklearna elektrana imala mnogo više radioaktivnog goriva (180 tona!) nego atomske bombe s kraja Drugog svjetskog rata (par desetina kilograma). Nadalje, to se radioaktivno gorivo zbog razvoja znanosti kroz nekoliko desetljeća mnogo efektivnije koristilo, a najgore za Černobil jest što se eksplozija dogodila na zemlji. Atomske bombe su zapravo aktivirane dok su još bile u zraku, dok je u Černobilu radijacija doslovce zemlju pretvorila u radioaktivnu materiju, od čega se priroda ne može samo tako oporaviti.
