Novi val gladi pogodio je istočnu Afriku prošle godine te i dalje nastavlja odnositi živote ljudi. Procjenjuje se da je umrlo između 50 i 100 tisuća stanovnika te da su čak polovica njih bila djeca. Humanitarne organizacije optužuju međunarodnu zajednicu, ali i same sebe, za presporu reakciju zbog koje su tisuće ljudi umrle, a milijuni dolara pomoći propali
Ujedinjeni narodi upozoravaju da takva smrt prijeti još 250 tisuća ljudi, a u širem području ugroženo je njih čak 13 milijuna. Riječ je, dakle, o mnogo većoj krizi, mnogo masovnijoj opasnosti za ljudske živote čak i od one u naftom bogatoj Libiji lani, ili Siriji, ali čini se da Vijeće sigurnosti zbog toga neće vijećati o invaziji na Somaliju (odnosno na područje koje je nekada bilo ta država).
Većina žrtava umrla je, naime, na području negdašnje Somalije, ali zahvaćene su i Etiopija te dijelovi Kenije. Poseban problem sa Somalijom je što se čak ni načelno ne može govoriti da ta zemlja postoji, jer je njen teritorij već 20-ak godina rascjepkan na međunarodno nepriznate paradržave i izmožden ratovima, kriminalom te djelovanjem ekstremista. Humanitarcima je tamo daleko najteže raditi.
Uz to, organizacije Oxfam i Save the Children tvrde da su vlasti u Etiopiji podcijenile razmjere nestašica, a bogati donatori navodno su čekali potvrde da se doista radi o krizi, pa kad je oko srpnja 2011. godine glad dosegla vrhunac, tek tada su odlučili poduzeti mjere.
'Svi snosimo odgovornost za tragediju i moramo iz ovoga izvući pouke', izjavila je za AP Barbara Stocking iz Oxfama.
Situacija je najteža na kaotičnim područjima središnje i južne Somalije, gdje operira Al-Šabaab - esktremistička paravojska koja promovira nasilni, radikalni islam i navodno je povezana s Al Kaidom. Čak ni humanitarna pomoć sa Zapada navodno nije dobrodošla u te predjele.
James Shikwati, kenijski libertarijanski ekonomist koji zagovara načelo slobodne trgovine kao sredstvo za iskorjenjivanje gladi u Africi, smatra da problem nije u domišljanju kako da se prikupi pomoć unesrećenima. On traži promjenu politike prema de facto nepostojećoj Somaliji.
'Možete imati novca za doniranje koliko hoćete i žita koliko hoćete, ali ljudi će i dalje umirati od gladi ako Al-Šabaab ne pusti humanitarce na područje svoje kontrole', izjavio je Shikwati.
Relativna nezainteresiranost svjetskih sila za Somaliju mogla bi imati veze sa činjenicom da se tamošnja ekonomija uglavnom okreće oko poljoprivrede, a ne nafte ili neke druge rude.
Istovremeno, organizacije za pomoć gladnima upozoravaju da nova katastrofa, koju treba zatrti u nastajanju, prijeti u zapadnoj Africi. Zbog suše i rasta cijena hrane najugroženija su područja Nigera, Mauritanije, Burkine Faso, Čada i Malija.
