Služili su kao mediji društvene interakcije, a u isto vrijeme ispunjavali su dvije važne funkcije – za organizatore, odnosno domaćine bili su prilika da pokažu moć, prestiž i bogatstvo, a u široj zajednici kroz dijeljenje hrane smanjivali su osjećaj nejednakosti.

Društvene konvencije

Božićni i novogodišnji blagdani naslijedili su brojne važne elemente ovih festivalskih tradicija. U suvremenom svijetu u kojem su se obitelji uglavnom smanjile u nuklearne (roditelji plus djeca), oni su postali posebno važna prilika za šira obiteljska okupljanja.

Psiholozi ističu da su blagdani i danas, kao i u dalekoj povijesti, razdoblja u godini tijekom kojih se jednostavno očekuje da će se svi prejedati i opijati, osobito muškarci. Don Saucier, profesor na Kansas State Universityju, smatra da su gozbe danas možda čak i više no ikada prije postale središnji događaji blagdanskih okupljanja, prilike da domaćini kroz obilje u hrani potvrde i iskažu svoje osjećaje povezanosti i ljubavi, ali i status. Odbijanje ponuđene hrane u takvim okolnostima lako se može doživjeti kao nepristojnost, nepoštovanje i manjak ljubavi, odnosno kao ozbiljno kršenje društvenih konvencija.

Tanjur bez dna

Društveni obzir samo je jedan od očitih razloga za prejedanje. Drugi bismo mogli nazvati sindromom tanjura bez dna. Naime, poznato je da ćemo sitost osjetiti mnogo kasnije ako jedemo s goleme trpeze prepune hrane nego ako nam se poslužuje redovan, ograničen obrok. Osjećaj sitosti jedan je od sporijih signala u organizmu – mozgu treba oko 20 minuta da bi ga registrirao. Jedna studija (http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/15761167) pokazala je da su ispitanici koji su jeli juhu iz tanjura koji su se neprimjetno punili pojeli čak 73 posto više od onih koji su imali normalne tanjure. Zanimljivo je da uopće nisu bili svjesni ove činjenice unatoč tome što su sjedili pored ispitanika s normalnim tanjurima i normalnim količinama juhe.

Utjeha hrane

Ljudi su prirodno skloni da u hrani traže oslobođenje od stresa. To osobito vrijedi za tipičnu blagdansku – masnu i slatku hranu jer ona spušta razine hormona stresa kortizola i adrenalina u organizmu. A htjeli mi to ili ne htjeli priznati, predblagdansko vrijeme često je vrlo stresno – treba odabrati i kupiti prikladne poklone, obići brojne trgovine, nakuhati hrane, ukrasiti domove, organizirati putovanja i posjete, isprazniti novčanike...

Alkohol

Poznato je da je alkohol sam po sebi hranjiv – jedna velika čaša vina ima kalorija koliko i jedna kriška pizze. Osim toga alkohol smanjuje razine šećera u krvi pa s vremenom tijelu počinje davati signal da mu treba još hrane. Konačno on je najbolje sredstvo za uklanjanje barijera i kršenje zavjeta koje smo si postavili u predblagdanskim danima.

Hladno vrijeme

Brojne studije pokazale su da je zima doba godine kada prirodno jedemo više. Neki stručnjaci smatraju da nam je to ostatak iz vremena kada je bilo dobro nabaciti koju kilu sala kao zaštitu od zime tijekom koje naše tijelo troši više kalorija na održavanje tjelesne temperature. Osjet hladnoće pokreće naše mehanizme za samoodržanje koji u nama bude želju za slatkom hranom i ugljikohidratima koji stvaraju instant toplinu. Za hladnog vremena također ćemo brže ponovno ogladnjeti.

Osjećaj oslobođenja

Konačno psiholozi tvrde da su blagdani vrijeme kada se imamo potrebu opustiti, biti bezbrižni i osloboditi se stega uobičajenih mjera zdravlja i kontrole težine, drugim riječima kada si želimo ugoditi. Zajedno s nutricionistima slažu se da par dana gozbe neće ozbiljno ugroziti naše planove da održimo normalnu tjelesnu težinu ako se ostatak godine uspijevamo pridržavati ključnih navika zdravog života. Štoviše, osjećaj krivnje zbog prejedanja u blagdansko vrijeme može biti kontraproduktivan.

Dakle, čini se da je najbolje unaprijed odustati od nerealnih ambicija, prihvatiti činjenicu da ćemo, kao i toliko puta do sada, nabaciti koju kilu te uživati u blagdanskom druženju i gozbama. Ako to možemo učiniti na pametan način, tako da planiramo više zdravih, a manje nezdravih obroka, tim bolje, a ako ne, udri brigu na veselje barem do prvih dana siječnja.