U svom je predavanju opširno prikazao glavne probleme suvremenog svijeta koji se reflektiraju i na medicinu. To su razne nove ovisnosti, poput ovisnosti o internetu i bijega u virtualni svijet te problemi koje sa sobom donosi urbanizacija čiji ritam javno zdravstvo ne uspijeva pratiti.

'Promjene u medicini su velike. Imamo nova umijeća, ali promijenila se i etika. Dužnost živjeti zamijenilo je prihvaćanje prava na smrt i legalizacija eutanazije, a odgovornost liječnika svodi se na liječenje bolesti, a ne na brigu o posljedicama liječenja, čak i kod kroničnih bolesti. Većina bolesti se ne može liječiti pa cilj medicine postaje omogućiti bolesniku da živi s bolešću, a smanjenje boli i poboljšanje kvalitete života postaje važnije od produljenja života', kazao je prof. dr. sc. Sartorius.

Govoreći o stanju u suvremenoj psihijatriji, upozorio je na problem stigmatizacije duševnih bolesnika koja je često gora od bolesti, kao i na povećanje broja smrtnosti od shizofrenije u razvijenim zemljama. 'Sve je više specijalizacija po pojedinim područjima, a zbog inflacije kvalifikacija smanjuje se osoblje koje se bavi osnovnom njegom koja je od središnje važnosti', dodao je prof. dr. sc. Sartorius i zaključio da se psihijatrija ne smije odvojiti od medicine, već se s njom mora zbližiti, kao i izgraditi suradnju sa sudstvom i drugim društvenim sektorima te sa znanošću.

'Budućnost psihologije ovisi pristanku psihologa da se pobrinu za svoju profesiju. Strategija da se pusti da sve ide samo od sebe do sada je bila pogubna. Psihijatrija nikad nije rekla koje su granice njezinih mogućnosti i znanja i tu se svašta trpalo. Na primjer, nemoguće je da psihijatar predvidi hoće li neki kriminalac opet počiniti kriminalnu radnju. Treba jasno definirati granice psihijatrije i njezine kompetencije i to ugraditi u zakone', poručio je prof. dr. sc. Norman Sartorius nakon čijeg predavanja se razvila duga rasprava. Predsjednik HAZU-a akademik Zvonko Kusić u uvodu je kazao da nijedna druga grana medicine nije toliko prisutna u javnosti kao psihijatrija budući da se psihijatre često poziva da tumače psihoprofile raznih osoba, ali i mentalno stanje nacije.

'Psihijatrija se pozicionirala šire od jedne medicinske grane, ali nikad nije bila potrebnija medicini nego sad', rekao je akademik Kusić. Spomenuo je primjer onkologije gdje psihijatri imaju važnu ulogu u treniranje liječnika, oboljelih i članova njihovih obitelji.

Nedavne poplave koje su ljudima s područja županjske Posavine uništile gotovo svu imovinu koju su imali i ostavile ih bez domova također ukazuju koliko je važna ulogu psihijatara u našem društvu. Nažalost, za dvojicu muškaraca koji su si oduzeli živote pod pritiskom stresa uslijed katastrofalnih posljedica poplava već je kasno. No njihovim obiteljima itekako je potrebna psihoterapija. Isto tako psihoterapija je od presudne važnosti za obitelj 38-godišnje Zagrepčanke koja se slomila pod teretom dugotrajne nezaposlenosti te skokom s jedanaestog kata u smrt odvela sebe i svoju trogodišnju kćer. Susjeda koja je pronašla mrtva tijela iza zgrade nekoliko dana nakon tragedije žali se po medijima kako joj nije dobro, jer je i dalje pod dojmom tog strašnog prizora. Osjeća se rastrojeno, a nakon svega i ljuto na susjede koji se, kako je rekla, hrane tuđom nesrećom, a posebno je bijesna na policiju kojoj nije palo na pamet da joj ponude razgovor s psihijatrom.

Dječji psihijatri također upozoravaju da je i mentalno zdravlje hrvatske djece sve ugroženije što se u prvom redu očituje u sve većem broju hospitalizacija zbog djece i adolescenata sa smetnjama u ponašanju, poput agresivnosti – o čemu svjedoči i porast nasilja u školama i među mladima. Osim agresije, sve je više anksioznih i depresivnih tinejdžera i djece.

Zbog toga su dječji psihijatri apelirali na Ministarstvo zdravlja da bolje tretira ovu granu psihijatrije. Iz Ministarstva su odgovorili da su Nacionalnim planom plan razvoja kliničkih bolničkih centara, kliničkih bolnica, klinika i općih bolnica u Republici Hrvatskoj 2014. - 2016. predvidjeli povećanje broja stolaca/postelja dnevne bolnice te uvođenje dodatnih postelja za produljeno liječenje u djelatnosti psihijatrije, a što uključuje i dječju i adolescentnu psihijatriju. 'Osim navedenog, u Nacionalnom planu se navodi kako će se posebna pažnja posvetiti planiranju razvoja zdravstvene zaštite osoba s duševnim smetnjama koji će se temeljiti na deinstitucionalizaciji, jačanju zaštite mentalnog zdravlja u zajednici, ali i osuvremenjivanju potrebnih bolničkih kapaciteta i razvoju referentnih centara u tom području. Također napominjemo da ovim Nacionalnim planom nisu obuhvaćene specijalne bolnice za psihijatriju ni Klinika za psihijatriju Vrapče', istaknuli su za tportal.hr iz Ministarstva zdravlja. Napomenuli su da su do sada u 2014. odobrili ukupno šest specijalizacija iz dječje i adolescentne psihijatrije kako bi se povećao broj dječjih psihijatara.

Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizacijioko 350 milijuna osoba širom svijeta pati od depresije i procjenjuje se da će do 2020. ta bolest stati uz bok bolestima srca kao najčešći zdravstveni poremećaj na svijetu. Rizik pokušaja samoubojstva 12 puta je veći kod djece koja boluju od depresije.