Bliski istok je kronično svjetsko krizno žarište. Svrgavanje Hosnija Mubaraka i uspostava krhke demokracije Egiptu nisu donijeli mir. Štoviše, Egipat proživljava najtežu političku krizu ove godine. Sirija je i dalje poprište najkrvavijih sukoba koje svijet uporno ignorira. Obavještajni podaci govore o namjerama sirijske vlade da upotrijebi rakete s bojevim glavama punjenim kemijskim oružjem. Hoće li međunarodna zajednica napokon intervenirati?
Lidija Čehulić Vukadinović s katedre za Međunarodne političke odnose Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu kazala je za tportal kako nije iznenađena razvojem događaja u Egiptu jer su prosvjedi protiv predsjednika Mursija, koji je dekretom proširio svoje ovlasti i zabranio svako pravno osporavanje odluka egipatskog parlamenta koji piše novi, šerijatski ustav, bili sasvim očekivani.
'Naravno da se moglo očekivati. Radi se o podijeljenim interesima većine koja je orijentirana prema islamskoj državi i onih koji su očekivali da će promjene u Egiptu voditi putem demokracije tzv. zapadnog tipa. Novi predsjednik želi koncentrirati vlast u svojim rukama i veliko je pitanje, ako u tome i uspije, kamo bi on poveo Egipat, traži li koncentraciju moći zbog želje da Egipat pretvori u islamsku državu ili mu je namjera da s ojačanih pozicija povede borbu protiv snažnih ostataka starog bivšeg režima, poglavito u vojsci i policiji', rekla je Čehulić Vukadinović.
Turski obavještajni podaci govore da bi sirijski diktator Bašar al-Asad mogao posegnuti za kemijskim oružjem. U Siriji, u kojoj je u 20 mjeseci krvavih bratoubilačkih sukoba gotovo 40 tisuća ljudi izgubilo svoje živote, nada u spas je odavno umrla. No, hoće li Asadove prijetnje kemijskim oružjem ipak natjerati međunarodnu zajednicu na intervenciju?
Pitanje je u kojoj mjeri su te informacije o kemijskom oružju točne i radi li se stvarno o takvoj namjeri', pita se Čehulić Vukadinović.
S obzirom na to da je kemijsko oružje teško primijeniti, a da se pritom izvrši selekcija na svoje i tuđe snage, očito je da je na tako malom prostoru upotreba ovakvog oružja teško zamisliva', pojasnila je Čehulić Vukadinović.
'Međunarodna zajednica nastoji postići političko rješenje i do sada se pokazala u stanju pružiti minimalnu humanitarnu pomoć i pokušati posredovati u pronalaženju mira. NATO pogotovo neće ići prvi u neku veću vojnu akciju jer još o tome ne postoji zajednička odluka članica, a k tome ni američka politika ovoga trenutka ne želi dodatne komplikacije u tom dijelu svijeta', pojasnila je za tportal Čehulić Vukadinović.
